Summitom u Dubrovniku završava hrvatsko predsjedanje SEECP-om

Završnim sastancima Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) Hrvatska u petak u Dubrovniku završava jednogodišnje predsjedanje tim političkim forumom za promicanje suradnje u regiji, koje je vodila s naglaskom na suradnju u energetici i rješavanju civilnih kriznih situacija.

Hrvatska je jednogodišnje predsjedanje SEECP-om 1. srpnja 2016. preuzela od Bugarske, a završava ga u Dubrovniku formalnim sastankom ministara vanjskih poslova SEECP-a i summitom šefova vlada i država. Iduće jednogodišnje predsjedanje preuzima Slovenija.

Uvodnu riječ prije sastanka šefova diplomacija u petak ujutro održat će ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, a poslije podne summit šefova država i vlada otvara hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Pod motom "Povezanost. Komunikacija. Suradnja", Hrvatska je kao prioritete istaknula znanost i obrazovanje (SEECEL), energetiku (plutajući LNG terminal Krk, Jadransko-jonski plinovod) i rješavanje civilnih kriznih situacija (migracije, terorizam, radikalizacija, nasilni ekstremizam i druge krizne situacije), navodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. .

Solidarnost, podrška zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU, povezanost, jačanje političkog dijaloga (kroz parlamentarnu suradnju) i energetska sinergija, pet su osnovnih elemenata koje je Hrvatska istaknula tijekom svog predsjedanja, dodaje MVEP. 

Od dva neformalna sastanka ministara vanjskih poslova tijekom hrvatskog predsjedanja prvi je bio 22. rujna 2016. u New Yorku na marginama Opće skupštine UN-a.

Na drugom sastanku 3. ožujka 2017. u Zagrebu prihvaćena je Zajednička izjava o važnosti regionalne suradnje, s naglaskom na promet, energetiku, infrastrukturu. Sudionice su tom izjavom ponovile predanost cilju ulaska cijele regije u Europsku uniju, obvezale se na provedbu regionalne platforme za sprječavanje radikalizacije i ekstremizma koji vodi terorizmu, te na suradnju i dijalog u suočavanju s pitanjem migracije.

Prije tri tjedna u Zagrebu je održano četvrto plenarno zasjedanje Parlamentarne skupštine SEECP-a i Završnom izjavom sudionice su se obvezale na dalje jačanje regionalne suradnje i izravne komunikacije, na zajedničku borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije te naglasile članstvo u EU-u kao glavnu težnju regije i važnost suradnje s europskim institucijama.

SEECP čine Albanija, BiH, Bugarska, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Rumunjska, Slovenija, Srbija i Turska.

Proces je pokrenut 1996. u Sofiji, na bugarsku inicijativu, i jedini je politički forum za promicanje suradnje u regiji koji je nastao na poticaj same jugoistočne Europe, a ne drugih međunarodnih organizacija ili država.

SEECP je neinstitucionalizirana struktura, što znači da nema svoj proračun, stalno sjedište ni administraciju. Suradnja se temelji na multilateralnom formalnom i neformalnom dijalogu.

Glavni politički forum i tijelo koje donosi odluke je godišnji summit šefova država i vlada, a odluke se donose konsenzusom.

SEECP ima i operativno tijelo, Vijeće za regionalnu suradnju (RCC) sa sjedištem u Sarajevu, koje ima status međunarodne organizacije

Hrvatska sudjeluje u aktivnostima SEECP-a u statusu promatrača od 1997., a punopravna sudionica je od 22. listopada 2004. godine. Hrvatska je već predsjedala SEECP-om 2006./2007. godine.

(Hina)