UNICEF-ovo izvješće o dostupnosti predškolskog odgoja i jednakosti u školskom obrazovanju (Svijet i Hrvatska)

U hrvatskim vrtićima tri puta više djece iz bogatijih nego siromašnijih kućanstava

Zagreb/Firenca/New York, 30. listopada 2018. – Danas objavljeno izvješće Report Card 15 UNICEF-ova istraživačkog centra Innocenti pokazalo je da život u zemlji višeg dohotka ne jamči nužno jednak pristup kvalitetnom obrazovanju te da djeca u manje bogatim zemljama često imaju više uspjeha u školi unatoč manjim nacionalnim resursima. Izvješće Nepravedan start: nejednakost u obrazovanju djece u zemljama višeg dohotka rangira 41 državu članicu EU-a i OECD-a prema razmjerima obrazovnih nejednakosti na predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini. Izvješće ispituje poveznice između obrazovnog uspjeha djece i čimbenika poput zanimanja njihovih roditelja, dohotka kućanstva, mjesta stanovanja, migracijskog podrijetla djece, spola i značajki škola.

Po razini jednakosti u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatska je na 24. mjestu (od 41 zemlje): 

    • Među ispitanim zemljama najveća je nejednakost u pristupu predškolskom odgoju i obrazovanju prema kriteriju visine dohotka kućanstva zabilježena u Hrvatskoj pa vrtić pohađa samo 22 posto najsiromašnije djece, a čak tri puta više djece iz najbogatijih kućanstava (70 posto).

    • Osim toga, dok u urbanim naseljima u Hrvatskoj vrtić pohađa čak četvero od petero djece starije od tri godine, u ruralnim naseljima pohađa ga tek jedno dijete od troje djece.

    • Strukturirane programe predškolskog odgoja i obrazovanja najmanje jedan sat tjedno pohađa 16 posto djece mlađe od tri godine i 51 posto djece između tri godine i početka osnovne škole.

    • Najviše stope pohađanja predškolskog odgoja i obrazovanja od najranije dobi do osnovne škole imaju Litva, Island i Francuska, a najniže Turska, SAD i Rumunjska.

Što se tiče srednjoškolske dobi, hrvatski se učenici nalaze na 7. mjestu po jednakosti u obrazovanju.

    • 80 posto djece u Hrvatskoj do 15. godine života dosegne osnovnu razinu vještine čitanja. Prema OECD-ovoj definiciji to je „vještina [čitanja] koja će djeci omogućiti da djelotvorno i produktivno sudjeluju u životu”.

    • Hrvatski se srednjoškolci nalaze u gornjoj trećini zemalja po izjednačenosti najuspješnijih i najmanje uspješnih učenika u vještini čitanja. Za usporedbu, 15-godišnjaci u Latviji, Irskoj i Španjolskoj pokazuju najveću jednakost u vještini čitanja, a u Malti, Bugarskoj i Izraelu najveću nejednakost.

Izvješćem nisu obuhvaćeni podaci o nejednakosti obrazovanja u osnovnoj školi jer Hrvatska nije sudjelovala u istraživanju PIRLS 2016.

Istraživanje donosi i nekoliko zanimljivih globalnih uvida:

    • U 16 od 29 europskih zemalja djeca iz najsiromašnije petine kućanstava pohađaju školu manje od djece iz najbogatije petine kućanstava. Taj se obrazac nastavlja i kroz ostatak djetetova školovanja.

    • U 21 zemlji od 25 zemalja u kojima su zabilježene znatne razine useljavanja 15-godišnjaci iz prvog naraštaja useljenika češće imaju slabiji školski uspjeh nego djeca koja nemaju iskustvo migracije.

    • Djevojčice imaju bolje rezultate u čitanju od dječaka u svim zemljama. Kako djeca postaju starija, taj se jaz obično produbljuje, no u nekim zemljama više nego u drugima – bugarske učenice čitaju znatno uspješnije od učenika; ali su, primjerice, rezultati irskih srednjoškolki i srednjoškolaca gotovo izjednačeni. 

    • Djeca roditelja s prestižnijim poslovima mnogo će vjerojatnije pohađati programe visokoškolskog obrazovanja nego ostala djeca, čak i ako imaju jednake rezultate u školi.

Izvješće ukazuje na činjenicu da je osiguravanje pravednog početka za svu djecu danas od presudne važnosti za postizanje jednakosti i održivosti, ali i na činjenicu da problemi nisu neizbježni, nego da do njih dovode pojedine mjere država. 

„Naše izvješće pokazuje da države mogu djeci ponuditi najbolje na oba područja: mogu ostvariti standarde izvrsnosti u obrazovanju, a pritom zabilježiti i razmjerno nisku razinu nejednakosti”, kazala je direktorica Innocentija dr. Priscilla Idele. „No sve bogate zemlje mogu i moraju učiniti više za djecu iz deprivilegiranih obitelji. Naime, upravo je za njih najvjerojatnije da će u životu zaostati za drugom djecom.”

Innocentijevo izvješće donosi i preporuke za smanjenje nejednakosti u obrazovanju djece. Da bi se to postiglo, potrebno je:

    • zajamčiti visokokvalitetno obrazovanje i skrb za svu djecu u ranom djetinjstvu

    • osigurati da sva djeca dosegnu dobru minimalnu razinu temeljnih vještina

    • smanjiti socioekonomske nejednakosti

    • premostiti jaz između spolova u obrazovnom uspjehu

    • usredotočiti se na jednakost, a ne samo na prosjeke.