Cvjetnica ove godine drukčija nego ikad zbog koronavirusa i potresa

Cvjetnica, Nedjelja Muke Gospodnje i početak Velikoga tjedna, za vjernike je drukčija nego ikada jer će se, zbog pandemije koronavirusa  euharistijska slavlja diljem Hrvatske održati bez vjernika, ili samo s ograničenim brojem, u skladu s preporukama civilnih i vjerskih vlasti.

Ove godine vjernici će Cvjetnicu proslaviti u svojim domovima, bez javnih okupljanja i svečanih procesija, a zbog epidemije koronavirusa. Vjernicima je ipak omogućeno praćenje svečanih misa putem televizije ili iz samih njihovih župa putem interneta. 

Cvjetnicom se slavi Kristov svečani ulazak u Jeruzalem u dane prije Pashe gdje će podnijeti muku i smrt na križu, a ondje će i slavno uskrsnuti.

Njome ulazimo u Veliki tjedan u kojemu je naglasak na svetom trodnevlju.

U Jeruzalemu se spomen slavi od 4., a u Rimu od 9. stoljeća.

Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi, no, ove godine  Hrvatskoj neće biti velikih procesija.

Cvjetnicom počinje Veliki tjedan. On je spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt. Posebno se slave Veliki četvrtak, Veliki petak i vazmeno ili uskrsno bdjenje.

Veliki tjedan završava Uskrsom. Uskrsnuće Isusovo u kršćanstvu je temeljna vjerska istina da je Bog-Otac svoga Sina Isusa Krista treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo. 

Kršćani vjeruju u uskrsnuće od mrtvih i temelje ga na Isusovu uskrsnuću.