Danas je Svjetski dan stanovništva, evo kako se kroz povijest kretao broj stanovnika u Sesvetama

U prosincu 1990. godine Generalna skupština UN donijela je rezoluciju kojom se 11. srpnja obilježava kao Svjetski dan stanovništva.  Djelatnici Muzeja Prigorja, Tomislav Mrčić i Damir Fofić uz Svjetski dan stanovništva pripremili su kratki prikaz kretanja broja stanovništva na području današnjeg prostora Gradske četvrti Sesvete.

Neki se još dobro sjećaju da je 11. srpnja 1987. godine obilježeno rođenje petmilijarditog stanovnika Zemlje i to upravo u Zagrebu, koji je u tom trenutku bio u središtu pozornosti svjetske javnosti obzirom da su se odvijale XIV. Svjetske sveučilišne igre - UNIVERZIJADA '87. Rodilište u Petrovoj u kojem se na taj dan u 8:35 rodio Matej Gašpar posjetio je i Javier Pérez de Cuéllar, generalni tajnik UN-a. Dvanaest godina kasnije, u Sarajevu je proglašen i šestmilijarditi stanovnik Zemlje Adnan Nević.

Danas se stanovništvo Zemlje, prema stranici worldometers približava brojci od 8.000.000.000 (osam milijardi).

Prije četiri godine pisali smo na ovim stranicama da su Sesvete s 89.700 žitelja postale peti grad po brojnosti stanovništva u Hrvatskoj (naravno pod uvjetom da Sesvete gledamo odvojeno kao grad), a koliko točno stanovnika imaju sada saznat ćemo uskoro: ove godine bit će proveden Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj. Popis se provodi prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom popisa.

Prije 420 godina, prema popisu dike, kraljevskog poreza, 1601. Sesvete imaju 107 kuća. No, broj stanovnika sljedećih se godina smanjuje, pa je 1786. zabilježeno samo 15 kuća. Broj kuća jednak je i 1866. kada u njima živi ukupno 169 ljudi. 

Damir Fofić iz Muzeja Prigorja vodi nas stoljeće unatrag i prikazuje nam stanje prema Popisu žiteljstva od 31. prosinca 1910. u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji:

Pred početak Prvog svjetskog rata područje današnje gradske četvrti Sesvete (u daljnjem tekstu: Sesvetsko prigorje) administrativno je pripadalo Zagrebačkoj županiji (Zágráb Vármegye). Zakon o ustroju županija iz 1886. godine dijelio je županije na kotare. Zagrebačkoj županiji pripadali su kotari Zagreb, Sveti Ivan Zelina, Karlovac, Jastrebarsko, Pisarovina, Sisak, Velika Gorica, Samobor, Dugo Selo, Stubica, Topusko, Glina, Petrinja, Kostajnica i Dvor. Kraljevske kotarske oblasti u Zagrebu i Sv. Ivanu Zelini teritorijalno su obuhvaćale prostor Sesvetsko prigorje.

U sastavu kotarskih oblasti u Zagrebu i Sv. Ivanu Zelini nalazile su se upravne općine Sesvete, Kašina i Moravče – Belovar. 

Prije izbijanja Prvog svjetskog rata ove općine zajedno su imale 25.680 stanovnika. 

Prema Popisu žiteljstva od 31. prosinca 1910. u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb 1914.: Općina Sesvete imala je 1910. godine 9.236 stanovnika na površini od 92.93 km2. Bila je sastavljena od pet poreznih općina: Čučerje, Granešina, Resnik, Sesvete i Sesvetski Kraljevec. Općina Kašina imala je 1910. godine 9.433 stanovnika na površini od 84.03 km2. Bila je sastavljena od osam poreznih općina: Blaguša, Đurđekovec, Goranec, Kašina, Planina, Šašinovec, Vugrovec i Vurnovec. Općina Moravče – Belovar imala je 1910. godine 7.011 stanovnika na površini od 60.93 km2. Bila je sastavljena od četiri porezne općine: Adamovec, Blaškovec, Glavnica i Laktec. Stanovništvo Sesvetskog prigorja uglavnom se bavilo zemljoradnjom, stočarstvom i uzgojem vinove loze, dok se obrtništvo razvijalo prema potrebama pojedinih gospodarskih grana. Željeznička pruga Zagreb – Dugo Selo (u sklopu dionice Zákány-Koprivnica-Zagreb) izgrađena je 1870. i odigrala je važnu ulogu u razvoju industrije koja je ubrzala formiranje Sesveta kao lokalnog centra. 

Naslovna fotografija: