Zbirka, a ne zbrka! Dječje igračke iz ostavštine Tihomila Stahuljaka otvorena sinoć ispred Muzeja Prigorja

Zbirka a ne zbrka! - Dječje igračke iz ostavštine Tihomila Stahuljaka konačno je u četvrtak 9. srpnja otvorena u Muzeju Prigorja, a na pažnju javnosti predala ju je na otvorenju ispred Muzeja Prigorja Milana Vuković Runjić, Pročelnica Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba. 

U ime Muzeja Prigorja nazočne je pozdravila Morena Želja Želle, ravnateljica, a o izložbi je govorila Vlatka Filipčić Maligec, jedna od autorica izložbe.

Izložba je prvo priređena u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici početkom 2019. godine. Potom je gostovala u Krapini da bi u srpnju 2020. došla u Muzej Prigorja u Sesvetama.

Tihomil Stahuljak (1918.-2007.) bio je priznati konzervator koji se bavio istraživanjem i zaštitom nepokretne spomeničke baštine sjeverne Hrvatske te predavač na Katedri za zaštitu spomenika na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Smatran je živućom enciklopedijom nacionalne povijesti umjetnosti. Tek kad je umro kulturna javnost je saznala da je prikupio vrijednu zbirku starina, ali i zbirku igračaka.

Još kao dvadesetogodišnji student pokazivao je interes za likovno stvaranje djece, a onda se kasnije se taj interes proširio i na istraživanje i prikupljanje dječjih igračaka. Najintenzivnije ih je sabirao između 60-tih i 80-tih godina 20.stoljeća. Poznat kao stručnjak koji rijetko objavljuje, ostavio je u rukopisu brojne stranice posvećene definiciji i povijesti igračaka, njihovim trgovinama i proizvođačima, izlaganju i osnutku muzeja dječjih igračaka u Zagrebu itd. Bila mu je jasna zadaća takvih muzeja – pokazati dječje igračke kroz povijest i u svoj njihovoj različitosti. No, takvi muzeji, prema njemu, nisu namijenjeni djeci, nego odraslima – budućim roditeljima i djedovima i bakama. Najmanjima je zatvaranje igračaka u vitrine, a bez mogućnosti njihove uporabe, moglo biti gotovo mučenjem.

Pri sabiranju, profesor Stahuljak inzistirao je na sustavnosti i zbog toga je sam predložio klasifikaciju igračaka kao vodilju pri koncipiranju izložbe. Tako su igračkama posebno prezentirane sljedeće grupe: Vozila, plovila i letala, Lutke, Sve za lutke, Prema umjetnostima, Ljudi, Životinje, Igre i Sve što se okreće i pokreće. Igračkama su pridružene specijalizirane knjige iz njegove ostavštine te plakati Dječjeg muzeja u Nürnbergu kojeg je dobro poznavao.

Među rijetkostima nalazi se drveni poštar iz prve polovice ili najkasnije sredine 19. stoljeća koji je postavljen uz ostale predmete koji zastupaju pojedine klasifikacijske grupe. Starijim igračkama pripadaju i lutke nastale u njemačkim tvornicama krajem 19. i početkom 20. stoljeća, od kojih su neke u relativno dobrom stanju (pr. lutka s pletenicama), dok su drugima sačuvane samo glave. U skupini Životinje najstariji su lav, tigar i majmun od kaširanog papira (papier machea), te plišane igračke proizvođača Steiff s kraja 19. i početka 20 stoljeća.

Profesor Stahuljak pozornost je posvećivao i domaćim proizvođačima. Među njima  je osobito cijenio Adonisa Bazinu i njegove drvene igračke, a koji su prikazani u skupini Vozila, plovila i letala (uspinjača), Ljudi (ljudi raznih zanimanja) i Prema umjetnostima (kocke za slaganje grada Zagreba). Zbirka sadrži i velik broj tradicijskih igračaka.

Pri oblikovanju izložbe stvorene su i dodatne male cjeline. U Stubici je to bila grupa igračaka i digitalizirani stereoskopski film Medin san o putu u svemir koji su podsjećali na nekadašnji razvoj svemirskog programa. U Muzeju Prigorja izdvojena je grupa igračaka iz Vidovca, sela na istočnim obroncima Medvednice u kojem se od 20tih godina 20. stoljeća organizirano proizvodilo jednostavno ukrašene drvene i pletene dječje igračke. Kako bi se djeca na našoj izložbi ipak mogla igrati, u kutiću za igranje čekaju ih igračke koje je Davorka Obad, inspirirana tradicijom, pripremila za svoje polaznike Dječjeg vrtića Sesvete.

Zbirka igračaka Tihomila Stahuljaka jedinstvena je po sustavnoj politici sakupljanja te po profesorovim brojnim rukopisima o igri i igračkama te muzejima dječjih igračaka. Antikvar Jura Gašparac uspio ih je većinom sačuvati i zadržati u našem kulturnom prostoru.

Autorice izložbe su Vlatka Filipčić Maligec i Žarka Vujić.

Izložba se može razgledati do početka listopada.