Foto: Stefano Belacchi / Animal Welfare Observatory / We Animals
Dok Danska uvodi nacionalnu zabranu uzgoja brzorastućih pilića i pokreće inicijativu na razini EU-a, Prijatelji životinja apeliraju na Vladu RH da zaustavi izgradnju golemih industrijskih pogona i megaklaonica u četiri županije.
Dok se na razini Europske unije sve glasnije propituje održivost intenzivnog stočarstva, Hrvatska riskira postati odredište za investicije u zastarjeli model proizvodnje. Udruga Prijatelji životinja uputila je oštar apel Vladi Republike Hrvatske, pozivajući na hitno zaustavljanje projekata izgradnje golemih industrijskih megafarmi i megaklaonica, upozoravajući da prihvaćamo praksu koju razvijene europske zemlje ubrzano napuštaju.
Danski model: Kraj za „Frankenchicken” piliće
Poticaj za novu europsku raspravu stigao je iz Danske. Tamošnji ministar za prirodu i dobrobit životinja, Christian Rabjerg Madsen, najavio je nacionalnu zabranu uzgoja brzorastućih brojlera, popularno nazvanih „Frankenchicken”. Odluka je uslijedila nakon šokantnih tajnih snimki s farmi koje su razotkrile da se životinjama nametalo svjetlo — osiguravajući tek tri sata mraka dnevno — kako bi neprekidno jele i što brže dobivale na masi.
Riječ je o hibridnoj pasmini Ross 308, selektivno uzgojenoj da u samo 33 do 35 dana dosegne težinu od dva kilograma, nakon čega se šalje na klanje. Iz udruge slikovito pojašnjavaju razmjere ovog neprirodnog rasta: kada bi ljudska beba rasla istom brzinom, u manje od dva mjeseca težila bi nevjerojatnih 160 kilograma. Procjenjuje se da čak 90 posto pilića u europskom uzgoju trenutno pripada upravo ovim brzorastućim pasminama.
„Živa bića pretvorena su u objekte proizvodnje”, upozoravaju iz Prijatelja životinja. „U samo 35 dana njihova se tijela izobliče do težine koju kosti i zglobovi ne mogu podnijeti. Mnogi jedva stoje, pucaju im kosti, a zbog nepokretnosti leže u vlastitom izmetu i zraku zasićenom amonijakom. Megafarme su legalizirani logori koji moraju postati prošlost.”
Zakonodavni zaokret u Bruxellesu
Danska inicijativa nije izoliran slučaj, već dio šireg europskog zaokreta. Europska komisija već je najavila ciljanu reviziju propisa o dobrobiti kokoši nesilica i brojlera, koja bi trebala stupiti na snagu do kraja 2026. godine. Time se na europskom stolu otvara ključno pitanje: kakvu proizvodnju hrane Europa želi poticati u budućnosti?
Hrvatska korača u suprotnom smjeru
Dok zapadne članice traže održive alternative, u Hrvatskoj se situacija razvija u suprotnom smjeru. Dva strana investitora trenutačno planiraju više od 20 zahvata koji uključuju megafarme i megaklaonice raspoređene u četiri hrvatske županije. Ukupni planirani godišnji kapacitet iznosi vrtoglavih 270 milijuna pilića.
Iako lokalno stanovništvo, građanske inicijative i ekološke udruge već gotovo dvije godine pružaju snažan otpor ovim projektima, procedure se i dalje guraju naprijed.
„Neprihvatljivo je da hrvatska Vlada podupire industriju od koje se druge zemlje udaljavaju”, poručuju Prijatelji životinja. Ističu kako ovakvi pogoni ne donose samo masovnu patnju životinja, već i golem ekološki pritisak na lokalne zajednice kroz zagađenje voda, tla i zraka te nesnosan smrad.
Udruga zaključno traži od Vlade RH da odlučno stane uz svoje građane i odbaci projekte koji dugoročno ugrožavaju zdravlje stanovnika i okoliš radi profita stranih investitora.