MLADI HRVATI IZMEĐU MIGRANATA I UMJETNE INTELIGENCIJE: Jesu li Afrikanci i Azijati pametniji?

Dok domaća mladež apstinira od politike i u velikom postotku mašta o odlasku u inozemstvo, stroga pravila Europske unije i novi zakonski okviri stvaraju nikad bolje uvjete za integraciju i prava stranih radnika u Hrvatskoj.

Dok i dalje mnogo mladih Hrvata razmišlja o boljem životu negdje drugdje, hrvatska država donosi značajne novosti za integraciju došljaka s drugih kontinenata. Vlasti su uistinu posljednjih nekoliko godina poduzele određene korake kako bi se zaustavilo iseljavanje, ali mnogi kritičari ističu da je znatno više toga konkretnog napravljeno kako bi se regulirao dotok migranata. Možda je takav dojam nastao zbog toga što smo odveć osjetljivi na razne vanjske utjecaje i probleme koje Europa općenito ima s migracijama. Kad bismo se htjeli narugati, rekli bismo – više se pogoduje stranim dostavljačima, konobarima i građevinarima nego domaćim intelektualcima.

Međutim, neke su obveze nametnute iz Europske unije. Uvedena je, na primjer, zakonska zabrana diskriminacije prema kojoj plaća stranog radnika ne smije biti manja od plaće domaćih radnika u istom zanimanju. Propisani su i minimalni uvjeti stanovanja. Poslodavac mora osigurati najmanje 14 četvornih metara prostora za prvog radnika, odnosno dodatnih šest za svaku iduću osobu, a najam ne smije prelaziti 30 posto neto plaće. Također, stan mora imati ispravne sanitarne čvorove, grijanje i prostor za kuhanje. Poslodavac je obvezan strancu osigurati i učenje hrvatskog jezika. U suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom provode se programi upoznavanja hrvatske kulture, društvenih i poslovnih normi.

Mladi izvan politike

A što država poduzima za mlade Hrvate? Ima i tu nečeg konkretnog – primjerice, priuštivo stanovanje – ali to je za sada više na strateškoj razini. Riječ je o nacionalnim programima za određena razdoblja. Na primjer, posljednji nacionalni program za mlade sadržavao je šest prioritetnih područja: Rad s mladima, Participacija mladih u društvu, Obrazovanje mladih, Mladi i Europska unija, Mladi u ruralnim područjima te Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa. Tu je i Strategija EU za mlade koja obuhvaća 11 tema. A cilj je svega toga, kako se ističe, „osigurati okruženje u kojemu se provodi kvalitetan rad s mladima i uključuje ih se u aktivnosti kojima se jača njihova snaga promjene u društvu i društvena participacija“. Nema što, vrlo maštovito i privlačno objašnjenje! Dovoljno je to pročitati pa odmah kupiti kartu za Frankfurt!

Istraživanja pokazuju da je kod nas sve manje mladih zainteresirano za bavljenje politikom i općenito za društvene teme. Dr. sc. Marin Strmota s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu izjavio je nedavno na televiziji da je vidljiv odmak studenata od društvenih problema, i to iz više razloga.

Prije svega, politika je postala zagađen prostor, mladi ljudi ne vide priliku za promjene, pa i samim time što ne izlaze na izbore pokazuju da ne vjeruju da svojim glasom mogu nešto promijeniti – objasnio je Strmota. Međutim, on to tumači i time da je mlada generacija na neki način ugrožena jer je sve više starijih ljudi. Zbog toga su političarima i vlastima u izbornim kampanjama zanimljivije teme koje se tiču umirovljenika i starije populacije.

Za koga će glasovati Nepalci i Filipinci?

I sada tomu dodajmo još i miješanje stanovništva. Miješanjem stanovništva, htjeli mi to ili ne, miješaju se i sustavi vrijednosti. Ništa više ne može biti isto. Čak se u posljednje vrijeme ide toliko daleko da se već za koju godinu očekuje i pomak u glasačkoj mašineriji. Na primjer, Filipinci bi mogli stati na stranu demokršćana, recimo HDZ-a, a Nepalci na stranu SDP-a. Nije li onda riječ o logičnim promjenama u poimanju politike i prilagođavanju političkih programa novom sastavu stanovništva? A što je to drugo nego promjena sustava vrijednosti, dok domaća mladež ostaje negdje po strani – to jest, oni koji se još nisu odselili u Austriju ili Irsku.

Novi stanovnici – Nepalci, Filipinci, Indijci, Marokanci, Nigerijci i mnogi drugi – mogu donijeti različite poglede na rad, obitelj, obrazovanje, poduzetništvo i društveni život, što može obogatiti društvo, ali i otvoriti rasprave o očuvanju postojećih običaja i identiteta. Doduše, i sami se doseljenici djelomično prilagođavaju vrijednostima zemlje u koju dolaze, pa je utjecaj obostran.

Nepalci u Hrvatsku donose prepoznatljive kulturne i tradicijske običaje koji se najviše očituju u specifičnoj prehrani, blagdanima i međusobnom druženju: pripremi tradicionalnih jela s rižom i začinima, javnom obilježavanju nacionalnih festivala te njegovanju duhovnosti i zajedništva. Na primjer, dal bhat je svakodnevno jelo koje se sastoji od kuhane riže i juhe od leće, a predstavlja temelj njihove prehrane bez kojega ne mogu zamisliti dan. Očekujmo to uskoro posvuda po restoranima. Tu su i momo knedle, popularne tradicionalne nepalske punjene okruglice. Nepalska zajednica ovdje već duže vrijeme obilježava i svoj blagdan svjetla, festival Tihar, uz tradicionalni ples, pjesmu i nošnju.

Oni ovdje uživaju u blagodatima europske civilizacije. Inače, radnici koji dolaze iz Nepala u svojoj domovini prosječno žive u kućama bez vodovoda, kanalizacije i bazične infrastrukture. Prosječna plaća radnika u Nepalu iznosi oko 150 eura, a 40 posto stanovnika je nepismeno. Polovica njihova BDP-a potječe upravo od uplata njihovih državljana koji rade u inozemstvu. Ti ljudi šalju novac svojim obiteljima kako bi preživjele, a i država im od toga živi, pa stoga i potiče svoje građane na odlazak u inozemstvo.

Zašto 50 posto mladih razmišlja o odlasku?

Takozvana radna konkurencija hrvatske mladeži, moglo bi se reći, ima sve uvjete da se snađe u europskoj zemlji poput Hrvatske. To su im omogućili naši propisi i općenito politička klima Europske unije koju vjerno slijedimo. Možda im jedinu neugodnost može predstavljati učenje hrvatskog jezika koji nije lagan, no ne vjerujem da će im to biti prevelika prepreka za napredovanje. Stoga se može postaviti pitanje nisu li svi ti došljaci s drugih kontinenata pametniji i snalažljiviji od naših mladića i djevojaka jer su uspjeli isposlovati da ovdje dobiju bolje uvjete nego u vlastitoj domovini i tako se riješiti siromaštva. Istodobno, ovdje i u cijeloj EU nitko neće smjeti ugroziti njihovu tradiciju, običaje i način života.

S druge strane, mnoštvo naših mladih sanja o tome da svoju sreću potraži izvan domovine, negdje u bijelom svijetu. U istraživanju Svjetskog saveza mladih Hrvatska, provedenom 2022. godine na uzorku od 660 mladih u dobi od 18 do 30 godina, gotovo 50 posto ispitanika izjavilo je da razmišlja o odlasku iz Hrvatske. Drugo istraživanje Instituta za društvena istraživanja pokazuje da su kod mladih migracijske želje povezane prije svega s boljim životnim standardom, većim plaćama i boljim mogućnostima zaposlenja. Dakle, sa svim onim što mladi radnici iz Nepala ili s Filipina već ostvaruju ovdje u Hrvatskoj. Tako za sada stvari stoje…

Ovaj članak objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.