Slana jezera u Tuzli – jedinstvena u svijetu

Otvorena je sezona kupanja na slanim Panonskim jezerima u Tuzli, jedinstvenima u svijetu.

Nekadašnje središte industrijskog bazena, čiji su temelj ugljen i sol, proizvodnja struje i kemijska industrija, za nepuna dva desetljeća postalo popularno turističko odredište zahvaljujući slanim Panonskim jezerima.

Zamisao gradonačelnika Jasmina Imamovića (u neprekidnom mandatu od 2001. godine) da usred grada, na mjestu zapuštene močvare, izgradi jezero sa slanom vodom i tako sanira zemljište nastalo stogodišnjim tonjenjem, kod mnogih je izazvalo nevjericu, ali i podsmijeh. Naime, Tuzla zbog nekontrolirane eksploatacije soli ima problem s poniranjem tla, uslijed čega su stradali brojni značajni objekti, kulturno-povijesni spomenici, pa i cijela naselja.

To je zaustavljeno prebacivanjem crpilišta slane vode na izvore izvan grada.  Na mjestu današnjih triju Panonskih jezera, koja su počela nicati 2003. godine, potpuno su potonula naselja Džindić mahala, Srpska varoš i Pavkuša, a znatno je stradao i nedaleki centar grada.

Na pojedinim mjestima zemljište je potonulo čak 17 metara a uz nastale ruševine prirodno se počela formirati močvara.

‘Arhitekti su predlagali da to područje prekrijemo jezerom u kojem bi plivali labudovi, uz uređeni park i šetnicu’, kaže Imamović. ‘To se lijepo činilo i zvučalo, ali meni su ipak draži ljudi  pa sam se zapitao zašto tu ne bi plivali ljudi.’

 Ekipa novinara uz Hrvatske nazočila je službenom otvorenju nove kupališne sezone,a njihov posjet počeo je upoznavanjem  Tuzle  kroz gastronomiju u hotelu Miris dunja, smještenom uz atraktivni pješački most Pasarela, kojim se dolazi do zgrade Narodnog pozorišta. Za kasni ručak najprije je poslužena  hladna plata sa suhom junetinom, sudžukom, goveđim pršutom i domaćim sirevima. Prije raznovrsnog mesa s roštilja, kao toplo predjelo, bile su  male sarme umotane u listove raštike s umakom od vrhnja. Hercegovačka Žilavka Hepok 2017.  ugodno se uklopila u gastronomsku ponudu.

Potom se krenulo na  Panonska jezera gdje se odvijao zabavni program. Noć ranije nastupala je Crvena jabuka, a te večeri na pozornici su bili sarajevski reperi, grupa Helem nejse i solistica Muhu.

Nakon koncerta mlađa publika nastavila se zabavljati uz DJ zvuke urbane svjetske i regionalne glazbe. Za to se pobrinuo današnji direktor Panonike, Maid Porobić,  koji je svojedobno bio popularni lokalni DJ i gitarist grupe Terusi.

Drugi dan boravka hrvatskih novinara u Tuzli počeo je posjetom glavnoj gradskoj pijaci (tržnici).  Na središnjem gradskom Trgu slobode, za koji turistički vodič Slavica Mešić Vučinić kaže da  je najveći u BiH i da se gotovo cijele godine na njemu odvijaju razni sadržaji. 

Nešto malo dalje nalazi se drugi izvor vode - Čaršijska česma - podignuta u srednjem vijeku, a obnovljena potkraj prošlog stoljeća. Dolazak u Tuzlu podrazumijeva i obilazak najtužnijeg gradskog znamenja, spomen obilježja na malom trgu Kapija gdje je u proteklom ratu od četničke granate smrtno stradao 71 civil, pretežito mlađeg uzrasta, a ranjeno ih je  150. Uz nadu i želju da se takvo nešto ne ponovi, postavljeno je obilježje s prigodnim stihovima pjesnika Maka Dizdara.

Soni trg ima ljepšu povijesnu priču. Njegovim središtem dominira stilizirana fontana u obliku neolitske posude za iskuhavanje soli, a slična tehnologija primjenjivala se od Rimljana do Osmanlija. Tek se u doba Austro-Ugarske sol počela eksploatirati na industrijski način.

Malo je poznato da je književnik Meša Selimović (1910.-1982.) rođen u Tuzli, gdje je i radio kao gimnazijski profesor, prije nego ga je život odveo u Sarajevo i Beograd. Tuzla se svome piscu odužila spomen sobom u sklopu Doma književnosti i regionalnom književnom nagradom koja nosi njegovo ime.

Drugi je veliki tuzlanski umjetnik, slikar Ismet Mujezinović (1907.-1984.), inače zagrebački đak, koji je likovnu akademiju završio u klasi profesora Joze Kljakovića, a potom se dodatno obrazovao na pariškoj Sorboni. Obitelj je, nakon njegove smrti, gradu Tuzli darovala kuću u kojoj je živio i stvarao. U njoj danas djeluje Međunarodni atelje Ismet Mujezinović u kojem se često održavaju izložbe, koncerti i ostali kulturni programi.

Meša Selimović i Ismet Mujezinović, koji su prijateljevali za života, ovjekovkečeni su skulpturama na Korzu, koje su postale i popularno sastajalište - kod Meše i Ismeta. Impozantniji spomenik u Gradskom parku dobio je bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić,  (1338.-1391.).

Tuzla je među najstarijim europskim gradovima s kontinuitetom življenja, od oko 7000 godina, čemu svjedoče iskopine sojeničkog naselja, a čija je replika postavljena na ulazu u Panonska jezera. Ona su, pak, fenomen za sebe, jer Tuzlu čine jedinim gradom na svijetu čija se slana jezera i plaže nalaze u samom centru. U dosadašnjih 19 godina rada, Panonika je zabilježila 5,3 milijuna gostiju, a koliki je turistički napredak najbolje govori to što je Tuzla ranije imala samo tri hotela, a sada ih ima 35, uključujući i veliki Mellaine u kojem je smješteno i slano lječilište. Ove sezone očekuje se oko 380.000 gostiju koji, osim sunčanja i kupanja, mogu uživati u kulturnim i zabavnim sadržajima.

Amra Jaganjac, direktorica Turističke zajednice grada Tuzle, spomenula je brojne manifestacije i festivale u sklopu programa ‘Ljeto u Tuzli’, a tendencija je da se to produži na jesen i zimu. Prvi nagovještaj daje europsko okupljanje motorista u rujnu na Bike Festu, doći će ih dođe na tisuće, a poznati su kao dobri gosti i potrošači.

Posjet hrvatski novinara  Tuzli završio je bogatom trpezom u restoranu Lovac u sklopu jezerskog kompleksa, ali se ipak nije jela divljač nego specijaliteti s roštilja od piletine, teletine i junetine.   Uz jelo se služi