Konferencija Europskog društva povijesti okoliša u Zagrebu

Autor: Marina Mađerić
Objavljeno: 29.6.2017. 13:57:42
Konferencija Europskog društva povijesti okoliša u Zagrebu

Foto: FaH/ Tomislav Pavlek/tp, ilustracija

Konferencija Europskog društva povijesti okoliša, koja je okupila neke od najvažnijih predstavnike te struke iz cijeloga svijeta, otvorena je u četvrtak u Zagrebu u nazočnosti predstavnika državnih, gradskih i sveučilišnih vlasti.


Oko 450 povjesničara okoliša predstavit će u tri dana na Geografskom odsjeku na Marulićevom trgu oko 300 znanstvenih radova, koji su djelo oko 600 autora, u kojima se pokušava rasvijetliti neka od gorućih pitanja u odnosu čovjeka i okoliša.

Tema skupa je priroda na granicama i okoliš susreta, za koju je, kako su kazali organizatori, Hrvatska zbog svog teritorijalnog oblika, geografskog položaja i povijesnog razvoja vrlo zanimljivo mjesto. Istodobno, hrvatska povijest okoliša je razvijena te omogućuje infrastrukturu za takav skup, rečeno je.

Britanski humani geograf  Andrew W. A. Baldwin rekao je u uvodnom izlaganju da ljudske migracije i klimatske promjene, koje predstavljaju dva najveća izazova našeg vremena, proizvode brojne rasprave od kojih su mnoge obavijene nepoznanicama i mistifikacijama.

Klimatske promjene su cijene humanizma koju treba platiti za zanemarivanje toga aspekta planetarne povijesti, kazao je Baldwin i upozorio da se uz "klimatske migracije" sve čvršće oblikuje pojam čovjeka preuzet iz svijeta sigurnosti, koji povećava strah od "Drugog" i migracija.

Ublažavanje klimatskih promjena treba ostati prioritet javnih politika, ali je redefinicija pojma čovjeka, oslobođena od natruha rasizma i kolonijalizma, jedno od najvažnijih pitanja za rješavanje toga problema, kazao je  Baldwin i poručio kako vjeruje da je bolji svijet moguć.

Drago Roksandić, jedan od povjesničara koji je pridonio institucionalizaciji povijesti okoliša u Hrvatskoj, odnosno organiziranja suvremenih istraživanja na tom području i njezina uvođenja na sveučilišta početkom 2000-ih, kazao je da je ta "paradigmatska disciplina" napravila zaokret u promatranju hrvatske povijesti.

Dok se ranije povijest fokusirala na zbivanja unutar granica države, mi smo u državi u kojoj nema grada koji je udaljen od granice više od nekoliko desetak kilometara, počeli istraživati područje kao prostor višegraničja, kazao je.

To nam je omogućilo da lakše shvatimo sve najvažnije povijesne procese prostora na kojem se isprepliću prirodna, kulturna, društvena, psihološka, simbolička i sva druga iskustva više društava, naroda i carstava istodobno, kazao je Roksandić.

Skup, koji se prvi put održava u nekoj od zemalja Jugoistočne Europe, organizirali su Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Geografski odsjek Sveučilišta u Zadru.


(Hina)


Vezane vijesti
Ažurirano: 30.5.2022. 16:40:43

Što mislite o rezultatima popisa stanovnika u Sesvetama?

Broj popisanih daleko je manji od očekivanog
Mnogi se odselili zato nas nema koliko smo mislili
Nije loše, ipak je broj stanovnika Sesveta u porastu
Očekivano, sve što se moglo doselit u Sesvete već se doselilo
Ovo je još dobro naspram drugih sredina
( glasajte da biste vidjeli rezultate )

Create Account