Foto: Ivana Vranješ
Na panel raspravi sindikata „Preporod“ upozoreno je na težak položaj stručnjaka, sve složenije potrebe učenika s teškoćama te nužnost hitnih izmjena Granskog kolektivnog ugovora kako bi se zaustavio odljev kadra.
Rad s djecom s teškoćama u razvoju postaje sve zahtjevniji, dok sustav ne prati te promjene ni financijski ni organizacijski. Ključna je to poruka s panel rasprave „Usklađivanje položaja, prava i obveza zaposlenika škola koje rade u posebnim uvjetima“, održane u organizaciji Školskog sindikata Preporod.
Sudionici su od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih zatražili da novi pregovori za Granski kolektivni ugovor obvezno uključe veće dodatke na posebne uvjete rada. Konkretan zahtjev glasi: dok se osnovica u posebnim uvjetima trenutno uvećava za 15 posto, onima koji su u neposrednom kontaktu s učenicima s teškoćama dodatak mora iznositi 21 posto.
Sve teže dijagnoze i „burn-out“ kadra
Ravnatelji i stručnjaci upozoravaju da su današnja djeca u posebnim ustanovama znatno zahtjevnija nego prije dva desetljeća. Željko Kranjec, ravnatelj Centra za odgoj i obrazovanje Goljak, istaknuo je dramatičnu svakodnevicu u kojoj zaposlenici brinu o učenicima s brojnim epileptičnim napadajima bez adekvatne medicinske skrbi, što ostavlja dubok trag na njihov privatni život.
Slične probleme dijeli i Ivana Kokić Ajazaj, ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Velika Gorica, naglasivši kronični nedostatak radne snage. Zbog specifičnosti posla i preklapanja sa sustavom socijalne skrbi, pronalazak kvalitetnih stručnjaka postaje gotovo nemoguća misija.
Edukacijski rehabilitatori: „Ovo je rudarski posao“
Da je situacija neodrživa, potvrdila je i Alma Srna, ravnateljica OŠ Nad lipom, koja rad edukacijskih rehabilitatora opisuje kao „rudarski posao“ koji zaslužuje beneficirani radni staž. Upozorava kako mlade kolegice masovno napuštaju sustav i otvaraju privatne kabinete, bježeći od rada s velikim grupama u teškim uvjetima.
Antun Zupanc iz Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske zaključio je kako zaposlenici, osim zahtjevima učenika, moraju odgovoriti i na velika očekivanja roditelja, što uz niske naknade dovodi do masovnog izgaranja na poslu (burn-out).
Sindikat i struka su jedinstveni: bez povećanja materijalnih prava i boljeg uvažavanja rada, sustav obrazovanja najranjivijih skupina društva mogao bi se suočiti s potpunim kolapsom kadra.