Veliki iskorak u hrvatskoj medicini: Kućna hemodijaliza vraća slobodu i kvalitetu života pacijentima

Postupak koji oboljelima od kroničnog zatajenja bubrega omogućuje liječenje u vlastitom domu za sada su uvele četiri velike hrvatske bolnice, a u planu je širenje mreže diljem zemlje.

Klinička bolnica Dubrava predstavila je hvalevrijedan projekt kućne hemodijalize koji oboljelima od kroničnog zatajenja bubrega donosi revolucionarnu promjenu. Ovaj postupak predstavlja značajan iskorak u suvremenoj nefrologiji, a glavni mu je cilj unaprjeđenje kvalitete života pacijenata te postizanje znatno boljih ishoda liječenja. Uz KB Dubrava, program kućne hemodijalize u svoj su rad do sada uveli i KBC Sestre milosrdnice, KBC Rijeka te KBC Split.

Tradicija skrbi i novi korak naprijed

Ravnatelj KB Dubrava, prof. dr. sc. Ivica Lukšić, istaknuo je ponos zbog tradicije hemodijalize u ovoj bolnici koja traje već duge 54 godine. Podsjetio je kako je vrhunska skrb za nefrološke bolesnike bila osigurana čak i tijekom pandemije COVID-19, kao i za vrijeme obnove partnerskih ustanova KB Merkur i KBC Sestre milosrdnice.

„U programu danas imamo 80 pacijenata na kontinuiranoj hemodijalizi, 12 pacijenata na peritonealnoj i dva na kućnoj hemodijalizi. To je veliki korak naprijed u kvaliteti pružanja zdravstvene skrbi našim pacijentima“, pojasnio je Lukšić.

Ministrica zdravstva dr. med. Irena Hrstić podsjetila je na povijesni razvoj ove metode – od klasičnih aparata u bolnicama i peritonealne dijalize pa sve do današnje kućne opcije. Naglasila je da Ministarstvo kroz zdravstvene strategije prvenstveno sluša glas struke koja je u stalnom kontaktu s pacijentima.

„Cilj je da naši pacijenti dobiju kvalitetnu i sigurnu zdravstvenu uslugu koja je pružena najbliže njihovom mjestu stanovanja, a najbolji primjer za to je kućna hemodijaliza“, kazala je ministrica Hrstić, najavivši kako će postupak, prema potrebama pacijenata, uvoditi i druge bolnice u Hrvatskoj.

Pacijent i obitelj napokon na prvom mjestu

Da sustav čvrsto stoji iza ovog projekta potvrdio je i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Zvonimir Ante Korda. Istaknuo je kako je HZJZ u suradnji s Ministarstvom omogućio cjeloviti put kontinuiranog liječenja u domu pacijenta.

„Uvođenje kućne hemodijalize je izuzetno važan trenutak za pacijente kojima je ozbiljno narušena kvaliteta života. Ovime želimo poboljšati svakodnevicu bolesnika, ali i njihovih obitelji. To je jasna odrednica sustava i tako ćemo nastaviti dalje“, poručio je Korda.

O medicinskoj pozadini i izazovima govorio je dr. Ivan Durlen, v.d. voditelja Odjela za dijalizu KB Dubrava i tajnik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju. Upozorio je kako bolesnici u završnom stadiju kronične bubrežne bolesti imaju izrazito povišen rizik od kardiovaskularnih komplikacija, a dosadašnji režim liječenja bio im je golem teret.

„Ovi bolesnici tri puta tjedno dolaze u centre na postupak koji traje četiri sata. Kada se tome pribroji vrijeme provedeno u putu i sanitetskom prijevozu, oni tjedno za dijalizu potroše tri puta po pola dana. To dramatično utječe na kvalitetu njihova života“, naglasio je dr. Durlen.

Veća sloboda i samostalnost u liječenju

Za razliku od bolničkog liječenja, kućna hemodijaliza provodi se pet puta tjedno u trajanju od dva i pol sata. Pacijent se samostalno priključuje na aparat, što donosi brojne prednosti.

„Bolesnici se mogu dijalizirati okruženi svojom obitelji, gledajući omiljenu televizijsku seriju. Aparat je lagan za transport, pa su pacijenti znatno slobodniji i samostalniji u putovanjima jer više ne ovise o slobodnim terminima u drugim dijalitičkim centrima. Dijalizu mogu obaviti u ono doba dana koje im najviše odgovara“, pojasnio je dr. Durlen.

Edukacija za kućnu hemodijalizu u KB Dubrava održana je 12. siječnja 2026. godine, a provodile su je medicinske sestre i tehničari u trajanju od mjesec dana. Već mjesec dana kasnije, 12. veljače, uspješno je obavljena i prva samostalna kućna hemodijaliza.

Iskustva pacijenata i podrška udruga

Mladen Horvat, prvi pacijent u Hrvatskoj koji je prošao kroz ovaj program, ne skriva svoje oduševljenje novim načinom života.

„Kućna hemodijaliza mi je donijela veliku promjenu. Više nisam ovisan o dolascima u bolnicu, slobodniji sam i živim puno kvalitetnije. Svim pacijentima koji su u mogućnosti toplo preporučujem prelazak na ovaj sustav“, izjavio je gospodin Horvat.

Izvrsne reakcije stižu i iz bolesničkih udruga. Petra Sučić, predsjednica Hrvatske udruge dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika, potvrdila je kako je udruga preplavljena upitima zainteresiranih pacijenata.

„Odlazak na hemodijalizu i povratak kući pacijentima oduzima dragocjeno vrijeme. Mladi ljudi unatoč svojoj bolesti žele živjeti normalan i aktivan život, a kućna hemodijaliza će im upravo to i omogućiti“, zaključila je Sučić.