Zdravstveni skup u Zagrebu: Poremećaji spavanja - Tiha prijetnja srcu i javnom zdravlju

Stručnjaci upozoravaju: Trećina građana Hrvatske pati od lošeg sna, što drastično povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

U organizaciji Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ i Klinike za psihijatriju Vrapče obilježen je Svjetski dan spavanja s ciljem podizanja svijesti o poremećajima spavanja. Prema međunarodnoj klasifikaciji, postoji čak 80 vrsta poremećaja spavanja. Riječ je o ozbiljnom, ali nedovoljno prepoznatom zdravstvenom problemu suvremenog društva. Procjenjuje se da u Hrvatskoj jedna trećina odrasle populacije pati od nekog oblika poremećaja spavanja.

Ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, istaknula je da svaka treća odrasla osoba spava manje od sedam sati. Preporuka za odrasle je sedam do devet sati sna, za adolescente osam do deset, dok bi mala djeca trebala spavati između devet i jedanaest sati. Među osobama koje najlošije spavaju ističu se žene, osobito u reproduktivnoj dobi i menopauzi, osobe s kroničnim bolestima i multimorbiditetom, radnici s nesigurnim oblicima zaposlenja te beskućnici.

Nedovoljno spavanje predstavlja javnozdravstvenu krizu s mjerljivim ekonomskim i zdravstvenim posljedicama.

„Procjenjuje se da 50 do 70 milijuna osoba u SAD-u ima poremećaj spavanja, dok je u Hrvatskoj 35 posto stanovništva nezadovoljno svojim spavanjem. Produktivnost radnika koji spavaju manje od šest sati niža je za čak 13 posto, a troškovi prometnih nesreća uzrokovanih pospanošću u SAD-u godišnje iznose 2 milijarde dolara“, pojasnila je prof. dr. sc. Kujundžić Tiljak. Naglasila je važnu ulogu javnog zdravstva u rješavanju ovog problema: „Nužno je redovito praćenje navika spavanja kroz nacionalne zdravstvene ankete, a higijenu spavanja treba uvrstiti u školske kurikulume i programe primarne prevencije.“

Zamjenik ravnateljice Klinike za psihijatriju Vrapče, doc. dr. sc. Domagoj Vidović, upozorio je na veliku potrošnju lijekova za spavanje u Hrvatskoj. Iako hipnotici sami po sebi nisu štetni, problem nastaje kada se koriste predugo i bez liječničkog nadzora.

„Jedna ili dvije neprospavane noći prije nekog emocionalnog događaja nisu razlog za posjet liječniku. Međutim, ako loše spavanje potraje tri do četiri tjedna, narušava kvalitetu života ili okolina primijeti neprimjereno funkcioniranje, vrijeme je za odlazak liječniku obiteljske medicine koji će pacijenta uputiti specijalistu“, naveo je doc. dr. sc. Vidović. Preporučio je smanjenje unosa kofeina i energetskih napitaka te izbjegavanje pretjerane izloženosti ekranima koji negativno utječu na usnivanje.

Ravnatelj Kliničke bolnice „Sveti Duh“, prof. dr. sc. Edvard Galić, istaknuo je da su nesanica i opstruktivna apneja (OSA) najčešći poremećaji u odraslih. Od nesanice pati između 10 i 30 posto, a od opstruktivne apneje između 9 i 38 posto odrasle populacije.

„Nesanica je češća kod žena, dok se opstruktivna apneja značajno češće javlja kod muškaraca i pretilih osoba. Velik broj bolesnika ostaje nedijagnosticiran“, pojasnio je prof. dr. sc. Galić. Upozorio je da su poremećaji spavanja izravno povezani s povećanim kardiovaskularnim rizikom. Kod osoba s nesanicom rizik za razvoj ateroskleroze i hipertenzije, kao i za srčani i moždani udar, dvostruko je veći. Kod pacijenata s opstruktivnom apnejom značajno je veći rizik za razvoj rezistentne hipertenzije i fibrilacije atrija.

Galić je zaključio da su poremećaji spavanja ozbiljan javnozdravstveni izazov. Potrebno je povećati svijest o važnosti sna, unaprijediti dijagnostiku te integrirati spavanje u programe prevencije kardiovaskularnih bolesti.