Matići- vinari iz Trebižata uoči Božića predstavili u Zagrebu svoja vina

Vinarija Matić se nalazi u Trebižatu, nedaleko Čapljine u Hercegovini, koja se  posvetila uzgoju sorti svoga kraja: žilavka, blatina i trnjak. 

Po riječima Ozrenka Matića, na predstavljanju vinarije u Češkom domu u Zagrebu, znaju za vrijednosti nekih svjetskih sorti koje imaju zasađene njihovi susjedi, kolege ali  vinarija Matić želi svu svoju energiju i trud posvetiti lozama i grožđu koje su generacijama unatrag uzgajali njihovi preci od 1870 godine. Ozrenko Matić je baštinio znanja svojega djeda i oca o vinogradarstvu i podrumarstvu a njegov sin Antonio je završio Agronomski fakultet u Zagrebu i sada kao enolog radi u vlastitoj vinariji. Matići imaju zasađenih 5.5 hektara na dvije  lokacije. Na Bodeniku brdima iznad doline rijeke Trebižat (oko 150 metara nad morem) je oko 2 hektara i na Pijanim brdima, sa kojih se nedaleko vidi znameniti Velež, istočno od Čapljine su 3.5 hektara na oko 200 m. nadmorske visine. Godišnja proizvodnja se kreće oko 30-35000 litara. U razdoblju od 2002. do 2007. Matić je krenuo saditi nove loze,  povećavati dotadašnje manje porodične zasade i profesionalno se baviti vinarstvom. U to ulazi i brendiranje vina sa oznakama tempa u glazbi. Antonio Matić  je rekao da nije samo cijela njegova obitelj muzikalna i svira već i mjesto Trebižat ima znamenitu limenu glazbu. 

Na predstavljanju  kušalo se sedam vina: Žilavku iz 2021. Con brio , Žilavku barrique 2021  Al fine , Žilavku sur lie 2020  Con spiritoso , Blatinu  2018  Da capo , Trnjak  2018  Con animo , Blatinu barrique  2017  Gran cassa , Trnjak desertni  2020  Con amore. Vina je analizirao sommelier Tomislav Jakopović.  

Za Žilavku sur lie 2020., Antonio Matić je rekao  da je fermentacija započela u barrique  bačvi i završila u njoj. Nakon 10 mjeseci je stavljeno u inox. Enolog  nije vjerovao da će na kraju dobiti odličan rezultat kušajući ga tijekom tog razdoblja. Međutim dobijeno je  čvrsto i zaokruženo vino sa 14.5% alkohola I 27 grama suhog ekstrakta a uz miris vanilije, osjeti se i blagi utjecaj hrasta ali su sve komponente uravnotežene. Jakopović: "Ovo je vino koje kod mene izaziva nepogrešivu memoriju i pri kušanju sam ga odmah zapamtio"  Ozrenko Matića je rekao : "Ja želim uzgajati i proizvoditi žilavku na tradicionalan način. Ona je ozbiljno vino a kada smo na Gastu u Splitu 2017. ponudili žilavku iz 2008. nisu mogli vjerovati da je stara devet godina" Antonio Matić je dodao:"Žilavke iz 2008. ,2010. i 2012. poprimile su kvartarne arome i dobile zlatnu boju." 

Blatina  2018. Da capo ima alkohol 13% ali se ne ističe i ne smeta. Vino ima tijela koliko treba, malolaktika je spontano urađena, macerirano je deset dana. Čuvano je u bačvama od 500 litara, mirisi su čisti i bogati.  Blatina mora imati udjel svojih oprašivaća pa je u ovom vinu 85% blatina i 15% trnjka i alicante boucheta (domaći izraz kambuša).

Trnjak  2018.  Con animo, 14% alkohola, crveno suho vino je najpotentnija hercegovačka crna sorta. Da prije desetak godina nisu krenuli novi nasadi trnjak bi praktički nestao. Sada ga sade svi hercegovački vinari pa su i Matići odlučili na novih četiri hektara planirane sadnje pola dati trnjaku. Antonio Matić  je podsjetio da je sorta godinama služila kao oprašivač blatini a sada sama dolazi u prvi plan. Trnjak je "divlja" sorta koju treba znati ukrotiti a onda daje vrhunske rezultate. Dobija sve više prostora i u dalmatinskoj zagori, posebice oko Vrgorca a počeli su ga saditi i u šibenskom i zadarskom zaleđu. Kako su i blatina i trnjak visokorodne sorte za dobar rezultat je obavezna zelena berba. To su uradili i Matići. Nakon maceracije je spremljen u inox a onda u slavonski hrast,koji inače koristi ova vinarija. Antonio Matić  je rekao da po njegovom iskustvu trnjak odležavanjem  puno gubi kiseline a tartarati se jako talože. Zaključuje da je inox pravo mjesto za ovo izuzetno voćno vino.

Blatina barrique  2017. ima alkohola 13.5%. Za ovo vino se ostavlja najbolje grožđe sa položaja Bodenik. I ovdje su pomiješane prateće sorte u dopuštenom omjeru. Fermentacija je bila u inoxu a poslije je odležalo godinu dana u tanku. Malolaktika je spontano odrađena a nakon inoxa vino su utočili  u velike barrique bačve gdje je ostalo godinu i pol. Poslije je išlo u boce i bilo spremno za tržište. Tanini su dobri, nisu jaki i nema  zelenih a mirisi su čisti i karakteristični za sortu.

Matići imaju i desertni trnjak iz 2020. Fermentacija se odvijala na divljem kvascu , kao i kod svih vina iz ove vinarije, i kad je doseglo 14% alkohola ostalo je 45 grama neprovrelog šećera. Matići su prvi u Hercegovini napravili desertno vino od trnjka i ne samo zbog toga zaslužuju sve pohvale. Uzgoj i obrada u vinogradima je ekološka, isključuje mineralna gnojiva i herbicide. Upotrebljavaju divlje kvasce a stilistika njihovih vina prati dugogodišnju tradiciju. Kako je rekao enolog Franjo Francem najveći autoritet na ovom predstavljanju: " Katkada tradicija zna imati i loše strane ali vina Matića su čisti uradci, bez zamjerke."

 Vina se najviše plasiraju po BiH a izvoze se i u Hrvatsku (Dalmatinska obala) i u Crnu goru.