Održan VinMaKon - konferencija o vinskom marketingu

 VinMarKon – konferencija o vinskom marketingu  održana je nedavno u zagrebačkom hotelu International.   

Sudjelovalo je 70 vinara, trgovaca vinima , stručnjaka za marketing vina i novinara koji pišu o vinima. 

Na početku  organizatorica konferencije, Irena Lučić istaknula je da iako turizam čini 20% BDP-a naše zemlje, vinski turizam kao posebni oblik turizma nije ni približno dosegao svoj puni potencijal, te mu nedostaje strategija i vertikalne komunikacije između institucija i vinarija. 

Kroz panel-raspravu „Hrvatska – destinacija vinskog turizma!?“ navedeni su problemi tog tržišnog segmenta, ali su i ponuđene smjernice daljnjeg razvoja. Ivan Matić iz ureda europarlamentarca Tonina Picule istaknuo je važnost zaštite i brendiranja vinskih sorti i proizvoda, osvrnuvši se na aktualna nastojanja zaštite imena prošek, kojem se u Europarlamentu snažno suprotstavljaju talijanski proizvođači prosecca.

 Prof.dr.sc Ivo Grgić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu istaknuo je kako Hrvatskoj ne nedostaje dobrih vina i vinara, te da kvaliteta iz godine u godinu raste, te je apelirao na vinare da se što više udružuju i brendiraju svoj proizvode. Prof.dr.sc Oliver Kesar sa Ekonomskog fakuteta u Zagrebu istaknuo je da, iako nije dobro što turizam nosi 20% BDP-a naše zemlje, to  nije „problem“ turizma , već nedostatne razvijenosti ostalih sektora. Vinski turizam, kao specifičnu granu turizma, Kesar smatra nedovoljno razvijenim, ali ujedno i jednom od najperspektivnijih grana turizma u budućnosti, pogotovo uzevši u obzir kontinuirani rast kvalitete vina. 

Direktorica turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ivana Jurić iznijela je zanimljive rezultate recentnih istraživanja o percepciji Slavonije kao turističke destinacije, koji pokazuju kako se Slavoniju često brka sa Slovenijom ili Slovačkom, te da uz tu vinsku regiju mnogi povezuju sortu malvaziju – što sve skupa ukazuje na to da treba snažnije razvijati i brendirati identitet Hrvatske kao vinske zemlje, ali i jasnije komunicirati temeljna obilježja različitih vinskih odredišta  u  Hrvatskoj. Zaključak panela je da u vinskom turizmu leži ogroman potencijal te da je potrebno aktivno raditi na vertikalnoj komunikaciji na relaciji vinarije – institucije, pri čemu vrlo značajnu ulogu imaju upravo županijske i lokalne turističke zajednice kao „komunikatori“ destinacija. Snimku panel-diskusije može se pogledati na YouTube kanalu diWine.

U prvom bloku predavanja, pod nazivom „Vinski turizam u teoriji i praksi“, navedeni su konkretni primjere uspješnih praksi svijeta (Douro i Chianti) u predavanju izv.prof.dr.sc. Aleksandra Lukića sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Dr.sc Žarko Stilin iz udruge Kvarner Wines istražio je temu „Tko su vinski turisti u Hrvatskoj“. Enogastronomija kao motiv dolaska u Hrvatsku tek je na 7. (obala) odnosno 9. mjesto (kontinent), prema THOMAS istraživanju. Obilazak vinskih cesta i vinarija (također prema THOMAS-u) kao aktivnost za vrijeme boravka na destinaciji, nalazi se tek na 17. mjestu. Na kraju prvog bloka predavanja Renata Lončarić, mag.oecc. govorila je o modelima sufinanciranja investicija u ruralni turizam.

Drugi blok predavanja pod nazivom „Vinska karta Hrvatske“ bio je posvećen destinacijama koje aktivno razvijaju vinski turizam te mogu poslužiti kao dobri primjeri. Od Ivice Dobrinčića i Žarka Stilina, članova udruženja Kvarner Wines saznalo se kako su kvarnerski  vinari u kratkom vremenu od osnivanja udruge osjetili prve benefite udruženog tržišnog nastupa. Direktorica TZ Zagrebačke županije, Ivana Alilović ispričala je priču o razvoju vinskog turizma na Plešivici, pri čemu se diskutiralo trebamo li i dalje najperspektivnije vinske regije nazivati hrvatskim „Champagnama“ i „Toskanama“ ili je došlo vrijeme da ih započnemo prezentirati tržištu kroz drugačiji identitet. 

Hrvoje Lukačević svojim  je predavanjem proveo kroz najznačajnije vinske atrakcije Slavonije, odredišta koja bilježe snažan porast broja vinara i veliki napredak u kvaliteti vina i koja imaju veliku perspektivu u vinskom turizmu.  Nenad Trifunović, osvrnuo se na značenje autohtonih sorti u vinskom turizmu. Trifunović je istaknuo kako su autohtone sorte snažan vinsko-turistički adut na kojem svakako treba graditi identitet Hrvatske kao destinacije. Pritom je ponudio dva, ne nužno međusobno isključiva, smjera marketinškog razvoja: da radimo što i drugi ali bolje ili jeftinije, te da radimo nešto što nitko drugi ne radi – u čemu 125 autohtonih sorti u tržišnom opticaju itekako mogu biti važne.

Posljednji je blok predavanja bio posvećen individualnim primjerima dobre prakse vinskog turizma. Andrija Popović iz Komarne predstavio je razvojni put  mlade, ali već  tržišno značajne vinarije Opus, koja svoju priču - kao i ostalih šest vinarija ovog najmlađeg hrvatskog vinogorja - veže uz proces melioracije krša. Tatjana Hažić ispričala je iskustva prvog hrvatskog vinskog kampa, koji usprkos negativnim turističkim trendovima izazvanih koronom, bilježi snažan rast broja posjetitelja i predstavlja jedinstvenu međimursku vinsku atrakciju.  Nedeljka Krupljan predstavila je svoj poslovni model kustomiziranih vođenih degustacija vina i maslinovog ulja za elitne turiste kojeg provodi u suradnji sa istarskim Commodo vilama.

Konferencija je dala  smjernice za razvoj vinskog turizma koje se odnose na potrebu za jasnijom strategijom na nacionalnoj razini, brendiranje i zaštitu robnih marki na razini pojedinih destinacija unutar zemlje, udruživanje vinara i poboljšanje vertikalne komunikacije sa institucijama pri čemu važnu ulogu igraju turističke zajednice, te važnost storytellinga u turističkom marketingu.

Osim stručnih  predavanja, VinMarKon konferecija bila je domaćin nekoliko  vinskih prezentacija kao što je bila  pretpremijera vina Opus Bridge, čiji plavac mali potječe iz berbe 2018. – godine kada je počela izgradnja Pelješkog mosta, a pušta se na tržište upravo 2022. godine, kada je u promet pušten i most. To je primjer sjajnog marketinga obzirom da je vizura mosta neodvojivo vezana za vizuru vinograda.

 Udruženje Kvarner Wines na konferenciji je predstavilo svojih sedam proizvođača a među vinima   dominirala je žlahtina.Predstavljen je i cabernet sauvignon Vinske kuće Pavlomir, te rosé od trojščine vinarije Šipun. Uz predavanje o autohtonim sortama  kušalo se malo poznatu sortu kleščec, karakterističnu za Kalničko vinogorje. Vino  je predstavila Vinarija Kamenjak čiji je vlasnik, .Dragutin Kamenjak, aktivno uključen u procese certifikacije sadnog materijala i aktivnosti vezane za popularizaciju ove sorte. Na kraju kušalo  se odležani Teran di Nonno Giorgio istarske vinarije Soshich.

Irena Lučić, organizatorica konferencije najavila je  temu VinMarKona 2023 – Vino i mediji kada bi konferencija trebala dobiti međunarodno značenje  jer se dogovara sudjelovanje s predstavnicima  Srbije i Crne Gore. 

Konferenciju su podržale brojne turističke zajednice  koje su sufinaciranjem sudioničke kotizacije omogućile vinarima dolazak na konferenciju. Među nijma su  Turistička zajednica Kvarnera, sa brandom Kvarner Wines, koja je ne samo sufinancirala dolazak vinara, već i održavanje vinske prezentacije kvarnerskih vina na konferenciji. Vinare i VinMarKon podržali su i TZ Međimurja, TZ Koprivničko-križevačke županije, TZ Osječko-baranjske županije, TZ Vukovarsko-srijemske županije, TZ Brodsko-posavske županije, TZ Šibensko-kninske županije, lokalne TZ Poreča, Vižinade i Kaštela.