Izložba 35 godina Galerije Kurija otvorena je još do kraja ovog tjedna

Autor: Borko Samec
Objavljeno: 26.7.2022. 10:02:00
Izložba 35 godina Galerije Kurija otvorena je još do kraja ovog tjedna

Foto: Muzej Prigorja

Galerija Kurija Muzeja Prigorja od osamdesetih godina XX. stoljeća vrlo aktivno sudjeluje na sesvetskoj i zagrebačkoj likovnoj sceni.

 


U početku je djelovanje Galerije obilježeno neselektivnim i neobvezujućim programom, ali ipak značajne kvalitete. To je bilo sasvim dovoljno za inicijaciju Likovne zbirke koja se poslije sustavno stvarala i gradila, a danas sadrži otprilike petsto likovnih djela. Izbor radova pogledajte do konca tjedna.


Ljubitelji umjetnosti posebice likovne koji još nisu stigli posjetiti ovu izložbu, mogu to učiniti do kraja ovog tjedna.


Krenite u vrtualnu šetnju izložbom u Galeriji Kurija.


Popis autora zastupljenih u Likovnoj zbirci Muzeja Prigorja


Anđelić, Jasna; Androić, Slavko; Antolić, Darko; Baća, Robert; Balen, Božica; Barbarić, Marija; Bartnik, Krzysztof; Bauer, Vlatka; Benjak, Josip; Bergam, Ante Momin; Beštak, Mila; Blažanović, Vladimir; Bratković, Željko; Bratoš, Mercedes; Brčić, Ante; Brčić, Damir; Brkić, Nena; Brkić, Nina; Brmbota, Tamara; Bublak, Tomaž; Budimlić Majnarić, Leonardo; Buzdovačić, Jadran; Bužek, Zdenko; Corelj, Josip; Crnec, Zlatko; Čular, Nelka; Čular, Zlatko; Ćavar, Zrinka; Dajht Kralj, Vera; Dančević, Dora; Dančević, Dragomir; Dilber, Tomislav; Dilber, Zdenka; Divković, Ana; Dragun, Jasna; Đimšita, Mirem; Đurin, Rajko; Đurinec Raič, Sanela; Fabris, Vinko; Fatur, Jadranka; Feller, Ozren; Ferko, Jadranko; Fišter, Ivica; Fišter, Vinko; Fortuna, Anđelka; Friščić, Ivo; Fruk, Mirko; Galić, Marija; Galić, Zoran; Galina, Vladimir; Garrett, Jennifer; Generalić, Josip; Glavaš, Roberta; Gojanović, Krešimira; Gojanović, Marin; Grdinić, Neda; Grgljac, Željko; Grgurević, Ivica; Grozaj, Petra; Gudac, Vladimir; Halužan, Radoslav; Hegedušić, Željko; Helman, Tatjana; Hrepić, Boris; Ilić, Branko; Imrović, Ivan Branko; Ivanović, Želimir; Jadanec, Verica; Jakić, Darko; Jakić Divković, Ana; Jakovenko, Jurij; Jakšić, Danko; Jeličić, Ivo; Juras, Ivan Zlatko; Juraš, Leonardo; Jurčić, Gordana; Jurič, Rade; Kajić Lalić, Vesna; Karaula, Željko; Kelčec, Branko; Kelčec, David; Kišur, Zoran; Knezović, Vlasta; Kokeza, Jure; Kokeza Roginić, Marija; Kokot, Eugen; Koletić, Damir; Končar, Vladimir; Konjević, Jasminka; Konjušak, Igor; Konjušak, Igor; Koši, Petar; Kovačević, Dragutin; Kovačević, Josip; Kreča, Đorđe; Krešić, Antun; Krešić, Mirna; Krnjak, Stjepan; Kujundžić, Ivan; Kužina, Edvard Matei; Labaš, Rudolf; Lah, Milena; Lauš, Katarina; Leiner, Boris; Lopac, Marija; Luterotti Viđak, Mirjana, Ljubičić, Mate; Mačukatin, Velibor; Manojlović, Branko; Marđetko, Valentina; Maršić, Cveto; Martić, Željko; Mihinica, Mato; Mijatović, Dubravka; Mikec, Dragutin; Miličević, Slobodan; Miličević, Srebrenka; Miljovski, Pavle; Minks, Josip; Missoni, Nives; Mitrović, Milan; Mlinar, Jadranka; Mrčela, Hana Petra; Munger, Marcela; Nežić, Zlatko; Nikšić, Krešimir; Olđa Jovčić, Snežana; Olgin, Vladimir; Osojnički, Vesna; Pavić, Slavka; Petraš, Ivica; Petričec, Vlatka; Platiša, Željko; Polić, Vladimir; Poljančić, Matija; Popović, Miloš; Posavec, Stanko; Potočki, Zlatko; Riss, Dajana; Radak, Frane; Rođak, Ivan; Simić, Karolina; Siroglavić, Đuka; Slaviček, Slavimir; Sočnić, Dijana; Sokolić, Milan; Šebrek, Vinko; Šantak, Vesna; Šegan, Milivoj; Ševeljević, Petra; Šikić, Vladimir; Škarica, Milijana; Šoštarić, Gordana; Tintor, Tanja; Tišljar Matiš Marijan; Tomić, Tomislav; Trnski, Velimir; Usenik, Miroslav; Vidulić, Hedi; Vranić, Marinko; Vuković, Davor; Zadravec, Ivan; Zebić, Tajana; Zimski, Antun; Zimski, Davor, Žiljak, Nada; Žiljak, Vilko.


 Nekoliko fotografija radova autora koji su zastupljeni na izložbi 35 godina Galerije Kurija uz pokoju rečenicu likovne kritike iz predgovora katalozima izložbi u Galeriji Kurija Muzeja Prigorja:


ROBERT BAĆA

..."Zna se da su samo velike strasti darovitosti, obično na početku nekog umjetničkog puta, a zatim egokoncentrirana zrelost autorskog vremeplova, dorasli žrtvovanju mukotrpnog traganja za entitetom, uz sva bogomdana, "sigurna" polazišta, poput onih kojima je obdaren i ROBERT BAĆA." 

Vlado Bužančić - iz kataloga: Robert Baća - Vinko Fišter,  Bužančić/Baća/Fišter + NS Sesvete, Zagreb, 1990.


Robert Baća – “Glava”, 1995., pozlaćena terakota, 9 × 15 × 13 cm, LZ-67 




IVICA FIŠTER

"Krajolik rodnog Prigorja, pitoma izbrežja i obronci Zagrebačke gore trajno su uporište u slikarstvu Ivice Fištera. Proplamsaji ljetnoga sunca, ili pak rumenila jesenskoga sutona, vrbe uz smrznuti potok prekrivene bijelim snijegom, bujna proljetna zelenila u vinogradu, najčešći su motivi u Fišterovu slikarstvu. Njegov je gradbeni postupak utemeljen na fascinaciji krajolikom, i u njemu je više himničnog i dionizijskog veličanja prirode. Minucioznom obradom detalja potencira vizualizaciju motiva te, gdjekad, tangira hiperrealističko iskustvo. Fišterovo je slikarstvo izrazito vezano uz prigorski krajolik i u njemu ne nalazimo "scene" iz seoskog života."

Milan Bešlić - iz kataloga Ivica Fišter - Samostalna izložba slika, Muzej Prigorja, listopad 2001.


Ivica Fišter - "Jutarnje sanjarenje", 1995., ulje na staklu, staklo, 35 x 40 cm, LZ-158



VINKO FIŠTER

..."Povezanosti vjekova borbe za Spasitelja i njegovu milost s ovim oko nas (da li?) tek nadolazećim, i nesumnjivo već postojećim prijetećim beskrajima. Izgleda mi, i bojim se da nije bez razloga, da je za Fištera jeza upravo u "dostupnim" nam beskrajima! I oni su, van priče o zagrobnom životu, sasvim strani dosadašnjem čovjeku, uključujući tu, naravno, i za nas Zemljane nuklearnog vremena i Rata zvijezda, vezanim i nadalje na nekoliko Idola i na njihove Simbole. I to je do sada bila naša najveća metafizika.


Ovo što Fišter naslućuje to je antiegzistencijalni beskraj dosadašnjeg čovjeka. On je u njegovim konstatacijama, uz ponešto nama sveto-znakovno, tj. uz to naše dosadašnje staro-poznato sveljudsko - početak vraćanja nekog velikog ljudskog duga, i sad je ta naša simbolika u služinskoj službi Beskraja. Ona je sad ono što je, možda, uvijek i bila, planetarni signalizam, vodič kroz naš Prostor. Naša metafizika, ili jedan njen dio, postaje signalizam dobro putoplovnog toka još neutvrđenih događanja koji slute nove relacije, novu stvarnost. Ja je očitavam kao dolazak vladavine nove ideološke (i za moje osjećaje vjerojatno i totalitarne) moći - moći nadljudske znanstvene fantastike s quasi ljudskim atributima.”

Vlado Bužančić - iz kataloga: Robert Baća - Vinko Fišter,  Bužančić/Baća/Fišter + NS Sesvete, Zagreb, 1990.



NEDA GRDINIĆ 

..."Prije mnogo godina nastala je slika NEDA LI YU (Ne Daliju), crtež tušem nekih vrtloga kojeg je stavila u okvir pod staklo, a na njegovoj je površini bojom gusto naslikala mnoge šarene listiće što su poput izduženih kapljica - suza, eksplodirale iz jednog od središta tih vrtloga. Kako kaže, ti su joj se listići odjednom bili pojavili pod očnim kapcima kada bi zatvorila oči. Radi se o posveti Salvadoru Daliju, koji ju "strašno muči", kako sama priča."... 

Nada Vrkljan-Križić - iz kataloga: Neda Grdinić - Skulpture, Muzej suvremene umjetnosti i Muzej Prigorja, Zagreb, rujan/studeni 2003.


Neda Grdinić - "Ne Daliju", 1980., crtež tušem na papiru/slika bojom i tušem na staklu, 50 x 68 cm, sign. d. d. NEDA LI YU, MPS-6109




BRANKO KELČEC

..."Branko Kelčec je umjetnik prvotnosti. Stvara iz dna svoje ličnosti. U njegovoj generaciji malo ih je koji mogu primiti taj kompliment. Po žestini življenja i po zanosu u kreiranju izraza, ako je ikome u hrvatskom kiparstvu XIX. i XX. stoljeća bliz, onda je blizak velikom majstoru intenziteta života i fovizma likovnog stvaranja - pokojnom Vanji Radaušu. Blizina Radaušu ne umanjuje, nego zapravo uzdiže umjetnost Branka Kelčeca. Jer radi se o dvojici umjetnika u kojima pulsira ono što je temelj svakog individualiteta u likovnoj kritici, a to je izravnost doživljaja, kompletna otvorenost prema životu!" ...

Akademik Matko Peić - iz kataloga: Branko Kelčec Skupture i crteži, Muzej Prigorja, 1995.


Branko Kelčec – “Teta Zora”, 1975., patinirani gips, 54 x 42 x 38 cm



ZLATKO NEŽIĆ

"Pred nama je izuzetno talentirani umjetnik, akademski slikar i grafičar Zlatko Nežić koji, u dosluh s mističnim, inspiraciju za svoj rad pronalazi u Bibliji, mitologiji i krajolicima. Kao i do sada, ljepota njegovih radova zrcali se u grafikama i akvarelima biranih boja i sadržaja. Moglo bi se reći da je nadarenost u trenutku u kojem slika porijeklom iz onkraja gdje umjetnost ne poznaje vrijeme nego vječnost."

Sanda Glavaš - iz kataloga Nežić Crteži i slike, Muzej Prigorja, 2004.


Zlatko Nežić - "Svjetlost Adame", 1996., tuš u boji, 75,2 x 39,2 cm, LZ-75



ZLATKO POTOČKI

"Skoro pedeset godina bio je nazočan u našoj suvremenoj likovnoj umjetnosti. Iz njegovih brojnih ciklusa slika i skulptura izbija snaga boja, sigurnih poteza, formi i oblika te snaga likovnog izraza koji je najčešće bio na granici lirske figuracije. Težio je jednostavnim i elegantnim formama te punim volumenima. Iako je dobro poznavao struje moderne svjetske umjetnosti te udaljavanje od akademizma, Zlatko nije nikad raskinuo vezu s figuracijom niti s prirodom i čovjekom. Svaka njegova slika ili skulptura govori da je odlično vladao gramatikom likovnog govora."

Vesna Kajić-Lalić - iz kataloga Potočki: Trag u vremenu, Muzej Prigorja, 2016.


Zlatko Potočki - "Akt djevojke", 1997., terakota, 39 x 11 x 13 cm, MPS-6420




MILIVOJ ŠEGAN

"Milivoj Šegan shvatio je izložbu u "Kuriji" kao prigodu da u svoje ime glasno izreče odnos prema svijetu suvremene umjetnosti. Točnije, prema zatečenim derivatima krize likovnoga pluralizma i odustajanju od ostvarenja artefakta kao djela utemeljenog s uvidom u povijesni kontinuitet. Njegovo je mišljenje da zainteresirano traženje na takvoj podlozi s uvijek novim, osobnim, prikladnim rješenjima u duhu vremena, likovnu umjetnost održava životnom. To pak znači da je tradicija važna, ali je važno i vjerodostojno reagiranje na konkretne izazove svojega doba... Šegan među inim doslovce poručuje: Stop, počima globalna forma."

Josip Škunca - iz kataloga: Tri autora Dilber, Manojlović, Šegan, Muzej Prigorja, Milivoj Šegan, 2003.


Milivoj Šegan - "Portret", 1999., mjed, 15 × 11 × 19 cm



MIROSLAV USENIK

”Mrtve prirode, pejzaži i aktovi u bljeskajućem svjetlu umjetnikove mašte, odaju impuls našeg slikara. Miroslav Usenik je slikar minimalizma umjetničkog govora. Autor je posebno inspiriran aktom. Aktu prilazi više subjektivno nego predmetno, više se osvrće na suštinu nego na objektivno, vrlo se rijetko stiče obrnut utisak. Akt nije po svom određenju tabu tema i nije amoralna pojavnost. Svaki živi ili slikani akt se gleda po vlastitom stupnju čistoće. Kao primjer toga kako trebamo prilaziti intimi bližnjeg i daljnjeg, citirat ću Mariju Valtortu, vidjelicu časnu sestru, koja govori o svom viđenju uskrsnuća mrtvih, pa nadodaje i ovu misao: "Zaboravila sam vam reći, da su tjelesa bila sva naga, ali da to uopće nije činilo nikakva utiska, kao da je i sama zloća bila mrtva u njima i u meni. A uostalom, tjelesima osuđenih zaštitom je bila njihova tama, a tjelesima blaženih haljinom je bila njihova svjetlost.""

Tomislav Dilber - iz kataloga Usenik - Ka nadputenom koloritu, Muzej Prigorja, prosinac 1993.


Miroslav Usenik - "Nagnuti akt", 1969., ulje na platnu, 77 x 64 cm




Vezane vijesti
Ažurirano: 1.12.2022. 11:10:09

Što mislite o rezultatima popisa stanovnika u Sesvetama?

Broj popisanih daleko je manji od očekivanog
Mnogi se odselili zato nas nema koliko smo mislili
Nije loše, ipak je broj stanovnika Sesveta u porastu
Očekivano, sve što se moglo doselit u Sesvete već se doselilo
Ovo je još dobro naspram drugih sredina
( glasajte da biste vidjeli rezultate )

Create Account