U Muzeju Prigorja otvorena izložba Napuštena mjesta Ane Sladetić i Mirana Šabića

Ova izložba istražuje značenje prostora, identiteta i prolaznosti. Kroz tehnički zahtjevne i estetski dojmljive radove, umjetnici oživljavaju napuštene prostore, dajući im nova simbolička značenja.

U petak je u Galeriji Kurija Muzeja Prigorja svečano otvorena izložba likovnih radova umjetnika Ane Sladetić i Mirana Šabića pod nazivom "Napuštena mjesta". Nakon stručnog osvrta povjesničarke umjetnosti Sande Stanaćev Bajzek okupljene je pozdravila i ravnateljica Muzeja Prigorja Morena Želja Želle. Tom prilikom istaknula je važnost ove izložbe za kulturnu scenu Prigorja te povezala njen naziv s napuštenim mjestima koja Muzej Prigorja čuva od zaborava – od arheološkog lokaliteta Kuzelin do ostataka poljoprivredno-industrijskog giganta Sljeme. Na kraju su i sami umjetnici podijelili s publikom vlastite dojmove i ukratko opisali što su svojim radovima željeli poručiti.

Izložba "Napuštena mjesta" Ane Sladetić i Mirana Šabića spoj je tradicionalne grafičke tehnike bakropisa i suvremenih umjetničkih koncepata, s tematikom koja istražuje značenje prostora, identiteta i prolaznosti. Kroz tehnički zahtjevne i estetski dojmljive radove, umjetnici oživljavaju napuštene prostore, dajući im nova simbolička značenja.

Miran Šabić svojim ciklusima "Heterotopijska mjesta" i "Urbana prolaznost" povezuje prirodu i urbanost. U prvom ciklusu, motivi šume, mora i planine postaju heterotopije – mjesta koja istovremeno odražavaju stvarnost i nadilaze je, kombinirajući bakropis s light boxovima i video radovima. Kroz detaljne prizore napuštenih industrijskih prostora u drugom ciklusu, Miran evocira osjećaj prolaznosti, nostalgije i krhkosti suvremenog društva.

Ana Sladetić u seriji "Gdje je _ dom?" koristi tehniku bakropisa integriranu s light boxovima, pri čemu njezini crteži doživljavaju novu dimenziju kroz slojevitost svjetla. Kroz osam svjetlećih kutija istražuje pojam doma i osobnih sjećanja, evocirajući emocije kroz prizore obiteljskih kuća, ljudskih likova i prirodnih struktura. Inspirirana osobnim iskustvom gubitka i pronalaska doma, Ana gradi univerzalnu priču o identitetu, zajedništvu i pripadanju.

Ova izložba poziva nas na introspektivno promišljanje – kako o fizičkim prostorima koji nas okružuju, tako i o onima unutarnjim, koji oblikuju našu percepciju svijeta i međusobnih odnosa.

Izložbu pogledajte do konca mjeseca. 

Tekst pripremio: Tomislav Mrčić