Predstavljena knjiga Mislava Ježića "Hellada i Indija"

Nova knjiga akademika Mislava Ježića "Hellada i Indija", predstavljena u srijedu u Zagrebu, zbirka je znanstvenih rasprava u kojima se taj istaknuti indolog bavi poredbenofilozofijskim istraživanjima, uspostavljajući paralele između indijske, grčke i kineske mitske predaje koje čita kao zagonetke kojima se izriče skroviti božanski poredak u svijetu.

Knjiga je objavljena u izdanju nakladnika Školske knjige i Hrvatskog filozofskog društva.

Na važnost toga izdanja uvodno je na predstavljanju u Velikoj dvorani Školske knjige u Masarykovoj ulici ukazao predsjednik Nadzornog odbora Školske knjige Ante Žužul.

Podsjetio je kako u okrilju toga nakladnika postoji biblioteka 'Hrestomatija filozofije', koja sadržava povijesni pregled najvažnijih filozofskih razdoblja, struja i mišljenja u svjetskoj i hrvatskoj filozofiji od antike do danas.

"Sada ćemo zbrojiti pamet i s knjigom 'Hellada i Indija' krenuti u veliku ediciju. Obogatit će vas ova knjiga akademika Ježića, dat će vam određenu krepost da prepoznate koliko nam je danas potreban kategorički imperativ s kojim se autor posebno bavi", poručio je.  

Hrvoje Jurić s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, govoreći ispred Hrvatskog filozofskog društva, ustvrdio je kako je riječ o knjizi neupitne vrijednosti, neusporedivoj s drugim knjigama koje se objavljuju u Hrvatskoj.

"U našem  kulturnom podneblju ne nedostaje izvrsnih filologa, indologa, filozofa, lingvista, kulturologa i teoretičara književnosti, ali rijetko tko je sve to u isti mah", ocijenio je Jurić. "Knjiga je unikatna kao što je unikatan i sam autor Mislav Ježić, marljivi i predani arheolog znanja i kulture", kazao je.  

Mislav Ježić (1952.) profesor je na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Dosad je objavio tri autorske knjige, te preko 120 znanstvenih i stručnih članaka s područja indologije, filozofije, jezikoslovlja  i hrvatskih studija u zemlji i inozemstvu.

Njegovi su glavni prinosi istraživanja o genezi vedskoga panteona i dijelova vedskoga korpusa, povijesno-filološka analiza slojeva upanišadskih tekstova, te izvori i usporednice u staroj indijskoj i helenskoj filozofiji. Dobitnik je nekoliko istaknutih nagrada i priznanja, među kojima i ordena Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića za zasluge u znanosti.

Glavni je urednik posljednjih svezaka (IV. i V.) velike edicije Hrvatska i Europa u izdanju HAZU i Školske knjige.

Filozofijski uvid u ustroj svijeta

Podnaslovljena "Poredbenofilozofijske rasprave", Ježićeva knjiga "Hellada i Indija" obuhvaćene radove dijeli u tri skupine povezane poredbenofilozofijskim pristupom.

Prva i najveća skupina obuhvaća pet radova koji se bave poredbama između helenske i indijske filozofije: o mitu, epu i filozofiji; o najstarijim svjedočanstvima ontologije u Indiji i Helladi i o njihovoj srodnosti; o starodrevnome kozmološkome modelu svemira kao živoga i umnoga bića; o metaforičkoj uporabi slika točka i bojnih kola u psihološkome i meditativnome nazivlju; i o etici kategoričkog imperativa u budističkoj i brahmanističkoj predaji i na Zapadu.

U drugoj su skupini dva rada koja se bave predstavnicima nekih manje proučavanih filozofijskih usmjerenja u Hrvatskoj, fenomenološkoga i egzistencijalističkoga, okrenutima svjetskoj filozofiji – Pavlom Vuk-Pavlovićem i Čedomilom Veljačićem, ili političko-etičkoga usmjerenja, okrenutima europskoj kulturi – Stjepanom Radićem i Richardom von Coudenhove-Kalergijem.

Treća skupina sadrži dvije rasprave koje se bave nekim općim poredbenofilozofijskim temama, jedna odnosom između filozofijskoga mišljenja i jezika – na primjerima grčkoga, latinskoga, njemačkoga, engleskoga i hrvatskoga, a druga odnosom između različitih kulturnih krugova – helenskoga, indijskoga, kineskoga i europskoga, modernoga i suvremenoga, te znanstvenih paradigma koje su se u njima razvijale i stvarale sebi primjerene zamisli naobrazbe i osobnoga razvoja čovjeka.

Objašnjavajući kako je počeo uspostavljati paralele između indijske, grčke i kineske mitske predaje, Ježić je kazao da je proučavajući vedsku poeziju shvatio da ništa se ne treba čitati kao pripovijesti nego kao zagonetke kojima se izriče skroviti božanski poredak u svijetu. 

"Kad su mi se počeli kristalizirati obrisi o kakvim se tu sadržajima radi - o kakvom uvidu u ustroj svijeta, kretanje nebeskih tijela, kruženje voda, prisutnost božanskog u ovome svijetu - onda su se stvorile pretpostavke da počnem nešto od toga prepoznavati i u grčkoj i drugim tradicijama koje sam postupno upoznavao", pojasnio je.

Knjigu su s filozofskoga, klasičnofilološkoga i indološkoga gledišta predstavili profesori sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, predstojnik Katedre za povijest filozofije na Odsjeku za filozofiju Igor Mikecin, predstojnik Katedre za latinski jezik i književnost Darko Novaković, i Ivan Andrijanić, pročelnik Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije.

(Hina)