Dan otvorenog arheološkog lokaliteta Kuzelin

Muzej Prigorja i ove godine želi građane Sesveta i sve ostale zainteresirane upoznati arheološkim nalazištem koji seže sve do brončanog doba.

Radi se o jedinstvenom takvom događaju u Sesvetama i vrlo rijetkom u cijeloj Hrvatskoj gdje se na autohtonom mjestu, na arheološkom lokalitetu odvijaju određeni programi i posjetitelje se na taj način vraća u daleku prošlost.

Stoga prijedlog je, svakako dođite, dovedite djecu! Igrajte se i učite kao mali i veliki Rimljani, postanite na trenutak dio rimske vojne formacije, naučite tkati togu na tkalačkom stanu, oblikujte rimske posude, slikajte poput Rimljana, naučite govoriti poput Cezara ili Cicerona i, naravno, uživajte u prirodi! 

U nedjelju, 20. rujna 2020. od 9:30 do 17:00

Arheološko nalazište Kuzelin nalazi se 15 km sjeverno od Sesveta (iznad naselja Donja Glavnica), na istočnoj Medvednici. Smješteno je na istoimenom obronku na uzvisini od 511m n/v. Dolazi se cestom Moravče - Marija Bistrica.

Volite li duže šetnje, Kuzelin se nalazi na planinarskoj stazi br. 47A i u blizini staze 72 na Medvednici.

Preporučujemo, u skladu s terenom i vremenskim uvjetima obući odgovarajuću sportsku odjeću i obuću te po potrebi ponijeti hranu i piće (radi se o muzeju na otvorenom - nema ugostiteljske ponude).

Dan otvorenih vrata arheološkog lokaliteta Kuzelin u organizaciji Muzeja Prigorja ove se godine održava šesti put. Prvi je puta održan 2015. godine u okviru projekta "Rođenje Europe", sufinanciranog iz EU fonda za regionalni razvoj. Program je postao dijelom stalnog muzejskog djelovanja u popularizaciji najznačajnijeg arheološkog nalazišta u Sesvetskom prigorju i svi posjetitelji mogu besplatno sudjelovati u raznovrsnim radionicama i kroz igru učiti o načinu života u antičko doba i, naravno, uživati u prirodi! Više: www.muzejprigorja.hr  

Crtice uz radionicu „RIMSKA ŠKOLA“ 

Za razliku od današnjeg vremena, u rimsko je doba školovanje bilo dostupno samo malobrojnima. U društvu u kojem je socijalna jednakost bila nepoželjna, obrazovanje je bilo rezervirano za dječake rođene u bogatim obiteljima. Program školovanja bio je mnogo oskudniji od današnjega, no počinjao je na isti način – svladavanjem vještine čitanja i pisanja.

Za vježbe pisanja, kao i za druge svakodnevne potrebe, koristile su se drvene pločice čije su površine bile prevučene voskom (tabulae ceratae). Po vosku se pisalo pisaljkom (stylus) načinjenom od kosti ili metala. Pisaljka je na donjem dijelu bila zašiljena, a na gornjem plosnata kako bi se urezi u vosku mogli izbrisati (pogrebati). Čuveni izraz tabula rasa (u prijevodu prazna ploča), kojeg i danas koristimo kao termin za neznalicu, označavao je neispisanu površinu voštane pločice.

Nakon što bi vještina bila svladana, najčešće se pisalo perom od trske i tintom na papiru izrađenom od egipatske biljke papirusa ili na pripremljenoj životinjskoj koži – pergameni. Skupljanje knjiga smatralo se finim običajem pa je svaka ugledna kuća imala knjižnicu. Javne su knjižnice bile brojne, a u Rimu je najglasovitija bila Trajanova – čuvena bibliotheca Ulpia.

U Arheološkoj zbirci Muzeja Prigorja čuva se desetak željeznih stylusa s Kuzelina. Dugački su između 10 i 14 centimetara i vjeruje se da su u upotrebi bili u drugoj polovini 4. stoljeća i prvoj polovini 5. stoljeća. 

Crtice priredila ravnateljica Muzeja Prigorja Morena Želle