MLADI HRVATI IZMEĐU MIGRANATA I UMJETNE INTELIGENCIJE: Isplati li se uopće više studirati u Hrvatskoj?

Sve manji interes za fakultete, demografski kolaps i visoki troškovi obrazovanja tjeraju mlade prema zanatima, IT vještinama i bržoj financijskoj neovisnosti.

Smanjuje li se interes za studiranje kod hrvatskih školaraca? Suha statistika pokazuje da je to tako. Međutim, isto tako može se kazati da je tu riječ o demografskom kolapsu, tj. opada broj stanovnika u državi, broj maturanata, pa time i broj studenata. Broj maturanata koji pristupaju državnoj maturi i prijavljuju fakultete pada već godinama. Svake godine ostaje 10-15 tisuća praznih upisnih mjesta na fakultetima i veleučilištima, unatoč tome što upisne kvote gdjegdje ostaju visoke ili čak rastu.

Broj studijskih programa povećao se s oko 1400 na više od 1700 u posljednjih pet godina, dok se broj potencijalnih studenata smanjuje. Pritisak je veći, a time i konkurencija samo na nekim studijima poput medicine, farmacije, FER-a, psihologije, arhitekture… No mnogi studiji  - posebno tehnički, prirodoslovni, učiteljski, ekonomski na manjim učilištima - ostaju poluprazni.  

Za pametne i motivirane mlade ovo može biti prilika: manje konkurencije na dobrim studijima i lakši upis na kvalitetne programe. No za one koji biraju "bilo što" ili studij bez jasnog plana — rizik od besmislenog dugog školovanja veći je nego ikad. Ako dakle govorimo o riziku studiranja, prema analizama na portalu „Srednja.hr“ najrizičniji studiji s obzirom na teže pronalaženje posla i slabu zapošljivost u struci obuhvaćaju neka područja društvenih i humanističkih znanosti, pogotovo umjetnički i nastavnički smjerovi. 

Isplati li se ići na fakultet?

„Studirala sam za sebe, znanje mi nitko uzeti ne može. Nažalost živimo u korumpiranom društvu, gdje se ne cijeni rad i znanje. Diplomama mašu svi, bitno je da pod svaki cijenu imaš tu diplomu, pa na bilo koji način“, komentirala je jedna diplomirana studentica. Kaže još da se produciraju bespotrebni kadrovi, a radne snage nema. Nedostaje majstora, srednje stručne spreme koja je nekada radila i živjela, a sada je otišla daleko izvan naše domovine. Druga je komentirala ovako: „Samo neka svi studiraju, pa će majstori zarađivati poput Billa Gatesa“. Ili ovako: „U Hrvatskoj se najviše isplati biti političar. Formalno obrazovanje nije bitno – lako se kupi diploma, možeš pričati ako ti se da, kao i doći u Sabor, plaća zajamčena, mirovina osigurana unaprijed, plus naknade za odvojeni život itd.“ 

Stoga se možemo zapitati – isplati li se godinama studirati. Osim gubljenja nekoliko godina truda, pogledajmo financijski; prema izračunu portala „Moj posao“ , uz besplatan studij ukupni trošak petogodišnjeg studiranja za studenta iznosi između 12.000 EUR ako živi u studentskom domu i više od 35.000 EUR ako unajmljuje privatni stan npr. u Zagrebu ili Splitu. Nadalje, isplati li se i samoj državi financirati studiranje jednog studenta koji će možda otići vani raditi ili će plandovati u Hrvatskoj jer za njegovu diplomu nema radnog mjesta? Prema službenim izračunima, ukupni prosječni trošak za pet godina studija do diplome iznosi oko 11.546 EUR po studentu, ne računajući dodatne troškove za standard studenata (prehrana, smještaj itd.). 

Kako što brže do financijske neovisnosti?

S obzirom na visoke troškove i „gubljenje vremena“ višegodišnjim studiranjem, ali i s obzirom na konkurenciju umjetne inteligencije i strane radne snage, stručnjaci smatraju da će se sve više preispitivati isplativost studiranja. Doduše oni s fakultetom lakše nalaze posao i dugoročno imaju stabilnija primanja, obrazovanje širi vidike itd., ali pitanje je hoće li se te vrijednosti u budućnosti uopće toliko cijeniti. Osim toga, dulje školovanje često vodi kasnijem ulasku u brak, svaka godina studija odgađa ulazak na tržište rada i dulje drži mlade u financijskoj ovisnosti. Isto tako tržište se brzo mijenja, pa neka zvanja gube vrijednost brže nego prije. 

Prema našem ispitivanju mišljenja kod potencijalnih studenata, oni su sve više svjesni da diploma više nije jamstvo za dobru plaću. Posebno u područjima s niskim plaćama u javnom sektoru ili ondje gdje postoji velika ponuda diplomiranih, npr. pravo, ekonomija na nižoj razini i sl. Istovremeno zanati, IT vještine stečene kroz praksu ili odlazak u inozemstvo nakon srednje škole često donose bržu financijsku samostalnost. A pod utjecajem sadržaja s društvenih mreža mladi Hrvati sve više cijene brzu financijsku neovisnost, fleksibilnost i kvalitetu života, a manje  tradicionalni put  - srednja škola, faks, posao u struci… Uostalom, skužili su kako lijepo žive njihovi idoli, influenceri, zabavljači, nogometaši i misice  –  koji su vrlo često postali uspješni bez tradicionalnog školovanja.

____

Ovaj članak objavljen je uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.