Mladi Hrvati između migranata i umjetne inteligencije: Kako se hrvatski školarci vide u budućnosti?

Sesvetski maturanti ne strahuju od tehnologije ni od strane radne snage: Planiraju juriš na sam vrh, a tijekom studija neki će vikendima i svirati.

Kako će se mladi hrvatski školarci snalaziti u globalizaciji znanja, tj. u sve većem utjecaju AI te istovremeno sve većem priljevu strane radne snage koja konkurira niskom cijenom rada? Također nas zanima to koliki im je interes za daljnje školovanje ili pak za što brže zapošljavanje.

Razgovarali smo s nekim školarcima iz Sesveta zadnjih dana protekle školske godine. Luka iz srednje sesvetske škole smatra da bez obzira na sve izazove budućnosti treba nastaviti studirati. 

–  Planiram na Tehničko veleučilište Zagreb jer sam sad maturant. Mislim da se više isplati studirati, jer očekujem više novaca poslije. Istina, sve je preuzela umjetna inteligencija, mislim da je pretjerano, ali ide u tom smjeru. Mislim da strani radnici nisu prevelika konkurencija nama mladima, jer rade niže poslove, kao dostavljači i slično – rekao je Luka.

Maturant Lario Bakran također planira studirati, i to na američkom fakultetu u Zagrebu.

–  Čuo sam da je to izvrstan faks. Nije me strah od AI jer ona i dalje ne može napraviti sve što mogu ljudi – kaže Lario. – Može svakako pomoći, ali mislim da osoba na tipkovnici može puno više napraviti. A što se tiče stranih radnika, možda će oni doći s obitelji, s djecom, koja će pohađati naše škole, ali ne vidim problem u tomu ako bude ovdje više raznih poslova.

Studirati i – tamburati 

Ima i onih koji će se suprotstaviti umjetnoj inteligenciji. Teo Gavrić iz Glazbene škole Zlatka Grgoševića u Sesvetama kani studirati programiranje:

– AI postaje sve važnija i baš zato idem na taj smjer jer treba netko nadzirati i razvijati sve te programe pa se nadam da ću je moći umjetnu inteligenciju dalje razvijati. Nije me strah ni stranih radnika. Njih je ovdje sve više, ali većinom rade poslove dostave. Trenutačno nismo ugroženi – veli Teo, smatrajući da se isplati studirati u odnosu na niže, manualne poslove. – Moj tata je u takvom poslu, dobro zarađuje, ali je to težak posao. Iskoristit ću glazbenu školu - dok studiram ja ću vikendima svirati s prijateljima na tamburi. 

Bili toga svjesni ili ne, mladi hrvatski školarci suočavaju se s dvostrukim pritiskom: eksponencijalnim napretkom AI-a i globalnom konkurencijom jeftine radne snage. To nije samo hrvatski problem, već globalni, premda Hrvatska ima neke specifičnosti. Na primjer demografski pad, uvoz radne snage, relativno niska produktivnost, ovisnost o turizmu i uslugama... 

Ići na sami vrh ili …

Ako pak gledamo globalno, sve je opet na neki način na svakom pojedincu kako će razvijati svoje obrazovanje i svoje sposobnosti. Umjetna inteligencija i globalizacija općenito jedu osrednjost, prosjek, a opstaju oni koji su na vrhu, kao i oni na dnu, koji su jeftini i rade poslove koje drugi ne žele raditi. Vjerojatno je u glavama naših mladih sugovornika ideja da jurišaju na sam vrh i da ondje pronađu svoju nišu koju neće moći zamijeniti ni umjetna inteligencija niti imigranti. Obično se danas barata formulama kojima se može oduprijeti AI, na primjer ističu se rješavanje složenog problema u nepredvidivim situacijama, kreativnost, visoka emocionalna inteligencija, liderstvo, poduzetnički duh - dakle ono što se teško može automatizirati i obaviti pomoću stroja. 

Logično je da će AI u sljedećih 10–15 godina najviše pojesti rutinske poslove: administraciju, računovodstvo, osnovno programiranje, copywriting, analizu podataka, djelomice i dizajn itd.  A jeftina strana radna snaga s drugih kontinenata nastavit će utjecati na plaće u IT sektoru, građevini, turizmu, logistici i uslužnim djelatnostima. Konkurencija će biti brutalna na "prosječnim" poslovima.

Jedan je stručnjak, govoreći o poslovima budućnosti, dao preporuku i savjet mladima u Hrvatskoj: Najbolja zaštita od konkurencije jest imati svoj proizvod, uslugu, tvrtku, a ne biti zaposlenik. Hrvatski mladi trebali bi razmišljati o vlastitim proizvodima, specijaliziranim uslugama za zapadnoeuropsko tržište, hardverskim rješenjima i slično. 

Nadajući se da ih jednog dana umjetna inteligencija neće i tu upecati… 

Ovaj članak objavljen je uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.