Foto: HSLS
Bošnjak: „Ovo je proračun koji si Grad može priuštiti, ali si ga ne može priuštiti trošiti bez jasnih pravila“
Uoči sutrašnje sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, Klub gradskih zastupnika Liberala upozorio je da Proračun Grada Zagreba za 2026. godinu, iako najveći u povijesti i težak gotovo 3,1 milijardu eura, ne daje odgovore na ključna pitanja odgovornog upravljanja javnim novcem.
„Ovo je proračun koji si Grad može priuštiti, ali si ga ne može priuštiti trošiti bez jasnih pravila“, poručila je Gabriela Bošnjak, istaknuvši da je Klub Liberala u ovom proračunskom ciklusu podnio rekordnih 17 amandmana te dva velika prijedloga izmjena i dopuna programa, kao rezultat detaljne analize proračuna.
Prema njezinim riječima, problem proračuna nije njegova veličina, već činjenica da se sredstva često raspoređuju bez jasnog odgovora na tri temeljna pitanja: tko dobiva novac, po kojim kriterijima i s kakvim rezultatom.
Bošnjak je posebno upozorila da Zagreb i dalje zadržava jednu od najviših stopa poreza na dohodak u Hrvatskoj, dok se taj teret za građane ne pretače u razmjerno poboljšanje kvalitete života i javnih usluga. Kao posebno spornu točku istaknula je činjenicu da u proračunu nije planiran niti jedan novi dom za umirovljenike, unatoč dugim listama čekanja i ubrzanom starenju stanovništva.
Istovremeno, vidljiv je kontinuirani rast troškova administracije, dok ključne javne potrebe ostaju neadresirane. „Sustav postaje skuplji, ali ne i učinkovitiji – novac sve više ostaje u administraciji, a sve manje dolazi do ljudi“, naglasila je Bošnjak.
Posebnu pažnju Klub Liberala posvetio je području kulture. U proračunu za 2026. godinu iznosi za javne potrebe u kulturi – ustanove kojima je Grad osnivač gotovo su izjednačeni s iznosima za korisnike kojima Grad nije osnivač, odnosno udrugama i vanjskim subjektima, dok je ranije taj omjer bio najmanje 1:2 u korist gradskih ustanova. Za financiranje kulture kojoj Grad nije osnivač planirano je više od 14,5 milijuna eura, bez javno dostupnih rang-lista, jasnih kriterija i evaluacije rezultata.
„Naš cilj nije rezati kulturu, nego uvesti kriterije, evaluaciju i red. Procjenjujemo da bi se uklanjanjem netransparentnih praksi moglo racionalizirati između osam i dvanaest milijuna eura, bez ukidanja ijednog smislenog kulturnog programa, a ta sredstva preusmjeriti u stvarne prioritete grada“, poručila je Bošnjak.
Na te prioritete osvrnula se i Ivka Odvorčić, istaknuvši da je velik dio amandmana Kluba Liberala usmjeren na djecu s invaliditetom i djecu sa specijalnim potrebama.
„Ovo nije ideološko pitanje, nego pitanje osnovne odgovornosti grada“, naglasila je, upozorivši da se istodobno milijuni eura raspoređuju kroz brojne programe i udruge bez jasnih kriterija, dok su ključni sustavi za obrazovanje i djecu potfinancirani.
Kao primjer navela je nagli rast sredstava u nejasno definiranim obrazovnim stavkama, dok su za konkretne projekte izdvojeni simbolični iznosi – 5 milijuna eura za Donji Dragonožec, 2 milijuna eura za školu za djecu s autizmom, tek nekoliko desetaka tisuća eura za besplatne menstrualne potrepštine, te svega 61.000 eura za vatrogasnu opremu, unatoč rastu sigurnosnih i klimatskih rizika.
„Ovaj proračun ima novca, ali nema jasno posložene vrijednosti. Naši amandmani ne traže luksuz, nego pravednu preraspodjelu – da djeca s invaliditetom, obrazovanje i sigurnost ne budu fusnota, nego temelj“, poručila je Odvorčić.
Iako su svi amandmani Kluba Liberala odbijeni, zastupnice poručuju da borba za transparentnost i odgovorno upravljanje ne staje. Na samu sjednicu Gradske skupštine Klub dolazi i s tri dodatne točke po hitnom postupku, vezane uz javnost rada, nadzor i odgovornost gradskih sustava.
„Zagreb može bolje – ali samo ako se usudimo uvesti red tamo gdje ga godinama nema“, zaključile su.