"Dobri kralj" Matijaš Korvin na današnji je dan prije 550 godina poveljom dodijelio Sesvetama pravo održavanja slobodnih sajmova

Nedugo nakon zatvaranja sesvetskih ugostitelja radi pojave salmonele u jednom objektu i nehigijenskih uvjeta u svim ostalima, stigla je 550. obljetnica slobodnog sesvetskog sajmovanja, koja, na žalost, nikada i nigdje neće biti obilježena.  Ova obljetnica dolazi u tužnom trenutku zatvaranja ugostiteljske ponude na sesvetskom sajmištu, a koja je oduvijek bila dio sajmovanja i tradicija ovoga načina kupoprodaje i okupljanja ljudi.  U očekivanju da grad nakon više od 4 godine nove vlasti konačno nešto poduzme na ovom prostoru, a koji je gotovo u dvije trećine već završen prethodnom investicijom  sa svom izgrađenom infrastrukturom u očekivanju tek postavljanja novih tipskih i današnjim uvjetima primjerenih ugostiteljskih kućica i puštanje u pogon postavljenog sanitarnog čvora. 

U nastavku posvetit ćemo se povijesnom trenutku današnje obljetnice u napisu prof. Damira Fofića, povjesničara i arheologa Muzeja Prigorja:

Kralj Matija Korvin davne 1475. godine na molbu kanonika Zagrebačkoga kaptola dodjeljuje Sesvetama pravo održavanja slobodnih sajmova: na blagdan sv. Filipa i Jakoba apostola, u prvu nedjelju prije blagdana sv. Margarete djevice, na blagdan sv. Bartola apostola te na blagdan Svih svetih. Također, Sesvete imaju pravo održavanja tjednog sajma srijedom s istim pravima i povlasticama kao i ovih godišnjih. 

Bilo je to "dano u Budimu, u prvi ponedjeljak po blagdanu sv. Franje ispovjedaoca, godine Gospodnje tisuću četiristo sedamdeset pete, osamnaeste godine naše vladavine nad Ugarskom i drugim zemljama, sedme godine vladavine nad Češkom."

**************************

Sesvete se prvi put spominju 1334. godine kao selo kod crkve Svih svetih (villa apud ecclesiam omnium sanctorum), koja je smještena uz veliku cestu (magna via). Za odabir same lokacije naselja od presudnog značenja bio je povoljan prometni položaj. Zahvaljujući takvom strateškom položaju na križanju važnih prometnica, slavonski ban Mikac 1343. godine postavlja kraljevsku mitnicu kako bi ubirao maltarinu. U 14. st. Sesvete se počinju bilježiti i u mađarskom obliku (Mendzenth). Sredinom 15. st. privilegij postavljanja mitnice prepušten je Zagrebačkom kaptolu. Nesumnjiva prednost položaja Sesveta potvrđena je u povelji kralja Matije Korvina (1475.) kojom se Sesvetama dodjeljuje pravo održavanja tjednih i godišnjih sajmova. Od najranijih vremena sajmovi su održavani na platou između župne crkve i nekadašnje proširene ceste. Na njima je trgovalo okolno stanovništvo, ali i trgovci iz udaljenih mjesta, dok je Kaptol imao osigurane stalne izvore prihoda ubiranjem sajmišne daće. Upravo će ovaj sajamski privilegij zajedno sa prometnicama biti jedan od glavnih činilaca daljnjeg razvoja trgovišta Sesvete (oppidum Mindszent), kao privrednog središta kaptolskog vlastelinstva. (Damir Fofić)

Povelja kralja Matije Korvina iz 1475. godine predstavlja najreprezentativniji i najznačajniji pisani dokument o srednjevjekovnim Sesvetama kao slobodnom trgovištu pod upravom višestoljetnog feudalnog gospodara – Zagrebačkog kaptola:

Mi, Matija, Božjom milošću kralj Ugarske, Češke itd. Snagom ovoga spisa povjeravamo pamćenju, naznačujući svima kojih se tiče: da smo Mi, na poniznu molbu i traženje koju su Našem Veličanstvu u toj stvari uputili neki Naši vjerni podanici u ime časnog kaptola Naše crkve zagrebačke, a i radi dobrobiti i koristi posjeda istoga kaptola zvanoga Mindszent, kao i njegovih stanovnika i naseljenika, smatrali da valja milostivo odobriti i dopustiti, pa snagom ovog spisa odobravamo i dopuštamo da se u istom posjedu samoga kaptola zvanom Mindszent, smještenom u Zagrebačkoj županiji, trajno svake godine održavaju slobodni sajmovi, odnosno godišnja trgovišta: na blagdan sv. Filipa i Jakova apostola, u prvu nedjelju prije blagdana sv. Margarete djevice, na blagdan sv. Bartola apostola, na blagdan Svih Svetih, te u druge dane koji prethode tim blagdanima i neposredno slijede za njima, a za to su dostatni; nadalje, isto tako i slobodno tjedno trgovište svake srijede, u potpunosti pod istim slobodama i povlasticama koje imaju sajmovi, odnosno godišnja trgovišta, a isto tako i tjedni, koji se sada ili inače održavaju u bilo kojim našim slobodnim kraljevskim i ostalim gradovima te selima, i to bez štete za koje god druge godišnje i tjedne sajmove, odnosno trgovišta. U vezi s time svima vama i zajedno i pojedinačno, trgovcima, posrednicima te svim drugim ljudima koji posluju na trgovištu, kao i putnicima, ovime dajemo sigurnost, jamstvo i pouzdanje da ćete sigurno, slobodno i bez ikakva straha za vaše stvari i za vas osobno zajedno sa svom svojom robom, stvarima i imovinom dolaziti, pristupati i sudjelovati na rečenim slobodnim sajmovima, odnosno godišnjim trgovištima, kao i onim tjednima, kojih smo trajno održavanje u spomenutom posjedu zvanom Mindszent dopustili, i da ćete se, dovršivši ondje sve svoje poslovanje, vratiti natrag u svoje ili koje god hoćete druge krajeve, a da će vaše stvari, zajedno s vama osobno, kroz cijelo to vrijeme biti pod Našom posebnom zaštitom i okriljem. Ovo želimo da se objavi i razglasi na trgovima i drugim javnim mjestima gdje je to potrebno, te naređujemo da se ovaj spis nakon čitanja uvijek vrati donositelju.

Dano u Budimu, u prvi ponedjeljak po blagdanu sv. Franje ispovjedaoca, godine Gospodnje tisuću četiristo sedamdeset pete, osamnaeste godine naše vladavine nad Ugarskom i drugim zemljama, sedme godine vladavine nad Češkom.