HPD Blagus na Grohotu proslavio 33 rođendan

Planinari Blagusa iz Blaguše u nedjelju su kod na Grohotu prigodnom proslavom i misom obilježili 33 godine svog osnutka i djelovanja.

Prekrasan sunčan dan u nedjelju, 13. listopada izmamio je na Grohot, vrh obronka Medvednice na samoj granici Grada Zagreba i Krapinsko - Zagorske županije, odnosno Sesveta i Marije Bistrice mnogo planinara, izletnika ali i domaćeg stanovništva koji su došli obilježiti lijepu obljetnicu ovog sesvetskog planinarskog društva. Većina programa odvijala se na prostoru ispred planinarske kuće HPD-a Blagus koji su godinama strpljivo gradili sami planinari. 

"Evo, ove smo godine "zmačali", stari smo 33 godine i želja nam je da se svi zajedno u ovom sastavu sastajemo ovdje naredne 33 godine", rekao je tajnik društva Ivan Levak koji je pozdravio dvjestotinjak posjetitelja.

Na samom vrhu, malo ponad doma nalazi se kapelica na otvorenom na koju su domaći planinari posebno ponosni. Projektirao ju je naš najveći arhitekt za crkvenu baštinu novog doba, sada  već pokojni  dr. Tomislav Premelč, a izgradio ju je svojom donacijom i svojim poduzećem Zagrebgradnja također pokojni Branko Vojnović. Kapelica je posevećena dva puta, pri put vitraj Majke Božje posvetio je tadašnji kašinski župnik, vlč. Ivan Damjanović, a nakon postavljanja na križ korpusa Isusa kojeg je izradio naš glasoviti prigorski kipar iz Donje Planine Branko Kelčec Keljo, posvetio ga je pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski. Kapelica je posvećena Majci Božjoj od puta.

U ovoj otvorenoj kapelici s klupicama za pedesetak sjedećih mjesta i puno više stajaćih misu je u ranim popodnevnim satima služio vugrovečki župnik vlč. Filip Lucić. 

Odmah do kapelice nalazi se čelična platforma koju planinari zovu piramida, visoka 14 metara, izgradio Dalekovod i to je najviša planinarska piramida u Prigorju s koje se pruža prekrasan pogled na Prigorje i Zagorje, a za lijepa vremena kad se nakon kiše daleko vidi, kažu planinari, mogu se promatrati slovenske planine na jednu stranu, a na drugu pogled seže sve do Petrove gore.

Društvo se uz planinarski grah, ali i mnoge druge delicije, te prigorsku kapljicu, te uz domaču mužiku zabavljalo sve do kraja dana.