MILIJUNI VJERNIKA NA HODOČAŠĆIMA: Hrvatska i svijet slave Veliku Gospu

Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, duboko ukorijenjena u povijest i tradiciju hrvatskog naroda, i ove godine okuplja desetke tisuća hodočasnika u marijanskim svetištima diljem zemlje.

Katolički vjernici u Hrvatskoj i diljem svijeta danas slave Veliku Gospu, svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije. Ovaj dan, koji je ujedno i državni praznik u Republici Hrvatskoj, predstavlja jedan od najvažnijih datuma u katoličkom kalendaru. Tradicionalno se obilježava masovnim hodočašćima u brojna marijanska svetišta, gdje vjernici u molitvi i zajedništvu obnavljaju svoju nadu i vjeru.

Značenje dogme o uznesenju

Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija po završetku svoga zemaljskog života uznesena je dušom i tijelom u slavu neba. Ovaj nauk službeno je proglasio papa Pio XII. tek 1. studenog 1950. godine, čime je potvrđena tradicija slavljenja stara koliko i samo kršćanstvo. Katolici vjeruju da je njezino uznesenje vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Teolozi Majku Božju prepoznaju kroz biblijske slike:

U Starom zavjetu: Bog nakon istočnoga grijeha podiže znak Žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji (simbolu zla) zgaziti glavu.

U Novom zavjetu (Apokalipsa): Nasuprot strašnoj sili zmaja pojavljuje se trudna Žena odjevena u sunce. Ona je nositeljica života i nježnosti koja, unatoč prividnoj slabosti, pobjeđuje arogantnu silu zla.

"Najvjernija odvjetnica Hrvata"

Štovanje Blažene Djevice Marije u Hrvatskoj ima iznimno dugu povijest. U teškim povijesnim vremenima i ratnim nevoljama narod ju je molio za pomoć, nazivajući je iz zahvalnosti "Kraljicom Hrvata" te "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Danas se u Hrvatskoj hodočasti u više od 20 marijanskih svetišta. Među najpoznatijima, koja danas bilježe rijeke vjernika, ističu se:

Marija Bistrica (Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke)

Sinj (Svetište Gospe Sinjske)

Trsat (Svetište Majke Božje Trsatske)

Aljmaš (Svetište Majke Božje Aljmaške)

Zagreb (Crkva Majke Božje Remetske)

Nin (Svetište Gospe od Zečeva)

Zadar (Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima) i Pleternica.

Globalni fenomen marijanskih svetišta

Ovaj blagdan ima golem značaj i na globalnoj razini, a svjetska svetišta privlače milijune posjetitelja svake godine. Primjerice, francuski Lourdes, gradić od svega 15 tisuća stanovnika, godišnje primi oko pet milijuna hodočasnika.

U njemačkom Altöttingu više od milijun ljudi svake godine posjećuje kapelu Crne Madone, gdje se već pola tisućljeća pripisuju čuda Marijinim zagovorom. Ništa manje značajan nije ni poljski samostan Jasna Gora kod Czestochowe, u kojemu se čudotvorna slika "Crne Majke Božje" štuje još od daleke 1382. godine. Među globalnim središtima vjere ističu se još i Fatima (Portugal), Loreto (Italija) te Guadalupe (Meksiko).

Bez obzira na geografske udaljenosti, poruka današnjeg blagdana ostaje jedinstvena – slavljenje pobjede ljubavi, dobrote i života nad silama zla i beznađa.