Sjećanje na povijesni podrum: Dan Hrvatskog sabora slavi raskid s Jugoslavijom

Autor: Borko Samec
Objavljeno: 8.10.2026. 9:11:17
Sjećanje na povijesni podrum: Dan Hrvatskog sabora slavi raskid s Jugoslavijom

Foto: Sabor RH

Nekadašnji državni praznik, a danas spomendan, podsjeća na 8. listopada 1991. godine kada je Sabor, pod prijetnjom bombi, jednoglasno proglasio neovisnost Hrvatske i proglasio JNA agresorskom vojskom.



Hrvatska danas obilježava Dan Hrvatskog sabora, povijesni datum koji je trajno oblikovao suvremenu hrvatsku državnost. Riječ je o spomendanu na 8. listopada 1991. godine, dan kada je prvi saborski saziv jednoglasno donio povijesnu Odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom SFRJ. Iako se ovaj datum od 2001. do 2019. godine slavio kao državni praznik (Dan neovisnosti), izmjenama zakona vraćen mu je status spomendana, dok je glavni praznik ponovno postao Dan državnosti koji se obilježava 30. svibnja.


Sjednica pod prijetnjom zračnih napada

Donošenje ove povijesne odluke odvilo se u dramatičnim i iznimno opasnim okolnostima. Samo dan ranije, 7. listopada, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore, u pokušaju atentata na tadašnje državno vodstvo predvođeno predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Zbog neposredne opasnosti od novih zračnih napada, Sabor se nije mogao sastati u svojoj povijesnoj zgradi na Markovu trgu. Umjesto toga, sjednica je u strogoj tajnosti premještena u podrum Inine zgrade u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu.

U tim izvanrednim uvjetima, odluku kojom je proglašen kraj procesa razdruživanja pročitao je Vladimir Šeks.

"Republika Hrvatska, od dana 8. listopada 1991. godine, raskida državnopravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ", glasila je povijesna formulacija kojom je potvrđeno da Jugoslavija kao zajednica država više ne postoji.


Istek moratorija i otvorena agresija

Ova saborska odluka bila je logičan nastavak ustavnih procesa započetih nakon prvih višestranačkih izbora u proljeće 1990. godine i donošenja Božićnog Ustava. Podsjetimo, na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine, golema većina hrvatskih građana izjasnila se za samostalnu državu, što je potaknulo Sabor da 25. lipnja 1991. donese Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti.


Međutim, pod pritiskom Europske zajednice i na temelju Brijunske deklaracije, stupanje te odluke na snagu odgođeno je na tri mjeseca kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. Umjesto mira, uslijedila je otvorena vojna agresija Srbije i JNA na Hrvatsku. Čim je tromjesečni moratorij istekao, a JNA odgovorila bombama na Zagreb, Sabor je povukao konačni potez.


Temelj moderne države

Uz prekid odnosa s bivšom federacijom, Sabor je tog 8. listopada usvojio i 15 ključnih zakona nužnih za funkcioniranje samostalne države. U zasebnim zaključcima jasno je utvrđeno da su Srbija i JNA izvršile oružanu agresiju na Hrvatsku.

JNA je službeno proglašena agresorskom i okupatorskom vojskom kojoj je naloženo hitno i bezodgodno napuštanje hrvatskog teritorija. Istovremeno, upućen je poziv svim državama svijeta, posebice članicama Europske zajednice (danas Europske unije) i Ujedinjenih naroda, da priznaju Republiku Hrvatsku i s njom uspostave diplomatske odnose.

Današnji spomendan trajni je podsjetnik na hrabrost, jedinstvo i odlučnost saborskih zastupnika koji su u podrumskim uvjetima i pod zračnom uzbunom, jednoglasno udarili pravne temelje moderne i neovisne hrvatske države.


Podijeli na Facebooku
Vezane vijesti
Ažurirano: 6.8.2026. 17:17:14

Create Account