Foto: Borko Samec/Sesvete danas
Na tribini "Dosta je gužvi" stručnjaci i predstavnici Grada otkrili planove za ključne prometnice, ali i upozorili – Zagreb ima dvostruko više automobila od Kopenhagena.
O prometu u Sesvetama i nesnosnim gužvama u vrijeme "špice" ne treba trošiti previše riječi. Osim samih Sesvećana, to dobro znaju i građani šire okolice koji svakodnevno prolaze sesvetskim središtem, kao i ostali Zagrepčani koje put nanese u ovaj dio grada. Kap koja je prelila čašu strpljenja stanovnika najveće gradske četvrti spoznaja je da će od sredine lipnja, na najmanje tri mjeseca, za sav promet biti zatvoren jedini denivelirani sesvetski željeznički prijelaz – nadvožnjak kod raskrižja Zagrebačke i Ljudevita Posavskog.
Kako bi se dobili odgovori na goruća pitanja, udruga Zelene i plave Sesvete organizirala je javnu tribinu na kojoj su ugostili eminentne prometne stručnjake. Panelisti su bili: Tomislav Zlomislić (Hrvatske ceste), Leonid Ljubotina s Fakulteta prometnih znanosti, Zdenko Lanović (prometni stručnjak), Davor Perić (HŽ Infrastruktura) te predstavnici Grada Zagreba – Marko Velzek (zamjenik pročelnika za mjesnu samoupravu) i dr. sc. Krunoslav Tepeš (pomoćnik pročelnika za ceste). Moderator tribine bio je tajnik udruge Radoslav Dumančić.
Hrvatske ceste: Sjeverna obilaznica unutar deset godina?
Tomislav Zlomislić istaknuo je kako Hrvatske ceste imaju marginalan značaj na samom području Grada Zagreba jer upravljaju tek pojedinim državnim cestama na gradskim rubovima (poput DC 29 prema Mariji Bistrici ili stare "magistrale" prema Zelini). Ipak, za Sesvete je ključna izgradnja brze ceste Zabok – Zlatar Bistrica s odvojcima prema čvoru Popovec, što će činiti svojevrsnu sjevernu zagrebačku obilaznicu. Do početka ljeta očekuje se početak radova na dionici Zlatar Bistrica – Marija Bistrica s rokom od tri godine, dok bi najskuplja dionica prema Soblincu, koja uključuje šest tunela i mostova te stoji više od 150 milijuna eura, trebala biti gotova unutar deset godina što je vrlo realna prognoza.
Znanost i struka ispred politike
Leonid Ljubotina apelirao je na donositelje odluka da više konzultiraju struku. Naglasio je kako proizvoljno političko donošenje odluka o prometu rijetko daje optimalne rezultate te da su stručnjaci s Fakulteta prometnih znanosti na raspolaganju za izradu najboljih rješenja.
Tko je dužan graditi nadvožnjake?
Davor Perić iz HŽ-a pojasnio je zakonsku regulativu: za željezničke denivelacije (podvožnjake i nadvožnjake) isključivo je nadležna jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb. Odgovarajući na pitanja o brojnim novim nadvožnjacima od Dugog Sela prema Križevcima, istaknuo je da se tamo radi o novoj pruzi za brzine od 160 km/h financiranoj EU sredstvima, gdje je investitor država, što nije slučaj unutar gradskog područja.
Planovi Grada: Branimirova, Kolakova i nove denivelacije
Marko Velzek najavio je skori početak gradnje druge faze produžetka Branimirove (od Kašinske do Varaždinske). Upozorio je da samo proširenje postojećih ulica, poput Ljudevita Posavskog, ne bi riješilo problem jer su uska grla zapravo raskrižja.
Krunoslav Tepeš potvrdio je da bi radovi na dionici Branimirove do Varaždinske trebali krenuti do kraja godine. Za treću dionicu, koja spaja Brestovečku i Kašinsku, rješavaju se imovinsko-pravni odnosi. Također, privode se kraju postupci za sve tri dionice Kolakove ulice. Što se tiče denivelacija, u pripremi je projekt podvožnjaka na Jelkovečkoj, dokumentacija za Strojarsku u Sesvetskom Kraljevcu te pješački nathodnik Ninska/Kelekova. Pokrenute su i prve radnje za buduću denivelaciju u Retkovcu (III. Retkovec).
Problem "viška" automobila
Nezavisni stručnjak Zdenko Lanović iznio je frapantne podatke: građani Zagreba posjeduju 50 % više automobila na tisuću stanovnika od građana Beča, dok je broj od gotovo 500 vozila na tisuću stanovnika dvostruko veći nego u Kopenhagenu.
"To danas ne može riješiti niti Bill Gates. Moramo težiti poboljšanju javnog prijevoza kako bismo smanjili broj osobnih vozila u prometu", poručio je Lanović.
Zaključak građana
Iako je tribina ponudila uvid u brojne projekte, ostaje pitanje hoće li dinamika radova pratiti potrebe građana. Opća je ocjena da su Sesvećani dobili širu sliku problema, ali i dalje opravdano očekuju brža rješenja od Grada, bolju uslugu od HŽ-a te, u konačnici, promjenu vlastitih prometnih navika ondje gdje je to moguće.
Za ovaj programski sadržaj Grada Zagreb je dodijelio potporu male vrijednosti.