Svaka deseta osoba u RH boluje od KOPB-a – oštećenja pluća još u dječjoj dobi mogu uzrokovati bolest

Posljedice izloženosti zagađenom zraku i duhanskom dimu nekad se kroz bolest manifestiraju tek kod starijih ljudi, no stručnjaci upozoravaju kako je prevencija najučinkovitija kad započne već u vrtiću.

Kronična opstruktivna plućna bolest većinom se dijagnosticira u već uznapredovaloj fazi, istaknula je doc. dr. sc. Andrea Vukić Dugac na panel diskusiji povodom Svjetskog dana KOPB-a, bolesti od koje u Hrvatskoj, procjenjuje se, boluje svaka deseta osoba. Pod sloganom "Disanje je život - djeluj ranije", ovogodišnji fokus upravo je na ranoj dijagnozi, ranim intervencijama te isticanju važnosti zdravlja pluća od najranije životne dobi. Oboljeli, nažalost, uglavnom ne prepoznaju rane simptome KOPB-a i smatraju da su 'zdravi'.

„Kronični kašalj, iskašljavanje i zaduha najčešći su simptomi KOPB-a, pri čemu je zaduha u naporu najraniji simptom bolesti. Oboljeli su uglavnom osobe starije životne dobi, pušači i bivši pušači koji obično osim KOPB-a imaju i neke druge kronične bolesti, te simptome KOPB-a shvaćaju kao nešto normalno za njihovu životnu dob i stanje. Međutim, pravovremena dijagnoza i rane terapijske intervencije, te prevencija rizičnih čimbenika, značajno mogu popraviti kvalitetu života bolesnika s KOPB-om, kao i ukupno preživljenje“, pojasnila je doc. dr. sc. Vukić Dugac.

Specijalistica pedijatrijske pulmologije dr. sc. Željka Vlašić Lončarić istaknula je problem respiratornih infekcija u dječjoj dobi kao jedan od ključnih čimbenika koji stvaraju podlogu za razvoj KOPB-a u kasnijem životnom razdoblju. „KOPB se često smatra bolešću pušača, no rizični faktori za razvoj ove kronične bolesti su i respiratorne infekcije u dječjoj dobi, izloženost duhanskom dimu i zagađenom zraku, ali i astma. Prevencija, na koju kao roditelji možemo utjecati, stoga ima važnu ulogu u smanjenju učestalosti KOPB-a“, zaključuje dr. sc. Vlašić Lončarić.

Onečišćenje zraka, prije svega lebdećim česticama, dokazano pridonosi razvoju KOPB-a, a uz globalno zatopljenje, značajno povećava i rizik od akutnih pogoršanja ove kronične bolesti, poručila je prim. dr. sc. Jelena Ostojić, spec. internist i pulmolog iz Klinike za plućne bolesti „Jordanovac. „U trećini slučajeva KOPB-a riječ je o nepušačima izloženima zagađenom zraku koji ujedno i povećava rizik od akutnih pogoršanja ove kronične bolesti. Jugoistočna Europa ima lošu kvalitetu zraka i sve mjere koje ćemo poduzeti protiv onečišćenja zraka kako na lokalnoj, tako i na državnoj i svjetskoj razini utjecat će i na mortalitet ali i učestalost KOPB-a“, dodaje prim. dr. sc. Ostojić.

Pušenje je još uvijek jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika za razvoj KOPB. U Hrvatskoj svaka treća osoba puši, a jedan od najznačajnijih oblika podrške u prestanku pušenja pružaju „Škole nepušenja“ koje su ponovno započele s radom nakon COVID-19 pandemije. „Škola je dostupna bez uputnice, i pušači kroz 12 susreta imaju podršku liječnika, psihijatra i psihologa. Puno se pažnje posvećuje osobnim stavovima i emocijama koje pušači vežu uz cigarete, jer je to uvijek neraskidiva veza. Savjetujemo ih kako se ponašati u konkretnim situacijama, kad imaju potrebu za cigaretom, ali kroz sudjelovanje pulmologa i o zdravlju pluća“, pojašnjava voditeljica Škole nepušenja, specijalist internist i klinička psihologinja dr.sc. Latinka Basara. 

Suradljivost oboljelih s liječnicima je od velike važnosti, naglašava Radovan Zrilić, dr.med., spec. internist i pulmolog, posebno kad je riječ o prestanku pušenja i ispravnom uzimanju propisane terapije. „Po broju pušača lošiji smo od zapadnih zemalja. Dobri smo u prepoznavanju bolesti, dostupnosti obiteljske i specijalističke medicine pacijentima, kao i u liječenju – na svjetskoj smo razini s dostupnošću terapija. Ono u čemu smo zakazali, a to je i razlog današnjeg skupa, jest preventiva – moramo utjecati već na perinatalno zdravlje pluća naših budućih pacijenata i na prepoznavanje problema dok simptomi još nizu izraženi.“

Prof. dr. sc. Gordana Pavliša naglasila je važnost redovitog cijepljenja kod kroničnih bolesnika: „Oboljeli od KOPB-a ubrajaju se u rizične skupine građana, kod kojih pneumokok, gripa ili COVID-19 uzrokuju dodatna pogoršanja osnovne bolesti i povećan rizik za hospitalizaciju i smrtne ishode. Ujedno, kao kronični bolesnici, imaju pravo besplatnog cijepljenja“, dodaje, uz napomenu da se protiv pneumokoka cijepimo jednom, a protiv gripe i COVID-a godišnje. 

Oboljeli, kao i članovi njihove obitelji podršku mogu potražiti i u udruzi pacijenata Udah života, čija je tajnica, glavna medicinska dnevne bolnice za kronične opstruktivne bolesti pluća na Klinici Jordanovac Ivana Rubil podsjetila kako od KOPB-a u Hrvatskoj boluje oko 400 tisuća ljudi, tj. svaka deseta osoba, no da je utjecaj bolesti puno veći: „KOPB ne narušava samo život oboljelog, nego i njegove okoline. Dijagnozom oboljeli dobiva suputnika za cijeli život, zbog čega se često javljaju i osjećaj bespomoćnosti i depresivnih poremećaja. Podrška obitelji od velike je važnosti u kontroliranju KOPB-a, stoga je udruga na raspolaganju za savjetovanje i edukaciju“.

Hrvatsko torakalno društvo inicijator je i Nacionalnog probira za rano otkrivanje raka pluća, projekta koji su već preuzele i druge zemlje, a za koji se očekuje kako bi mogao doprinijeti i ranom otkrivanju KOPB-a. U suradnji s Hrvatskom kućom disanja, Toraks je pokrenuo i projekt „Zelena pluća“ koji obuhvaća brigu o svim najznačajnijim kroničnim plućnim bolestima, pa i karcinomu pluća. Naglasak je ipak na bolestima i čimbenicima koje je moguće prevenirati - onečišćenju zraka, prestanku pušenja i boljoj skrbi bolesnika s KOPB-om.