Ideja Zelene i plave Sesvete krenula u ostvarenje

Nekolicina Sesvećana entuzijasta svojedobno je došla na ideju pokrenuti promjene u vizuri Sesveta, učiniti ih daleko ljepšim, zdravijim i prihvatljivijim za život i rad. Tada se rodila ideja o Zelenim i plavim Sesvetama, te pokrenuta Udruga istog imena.

Sesvetska vijećnica, odnosno Plava dvorana, bila je sinoć premala da primi sve zainteresirane koji su željeli na tribini Zelene i plave Sesvete, čuti što je to planirano, te kako će i kada u budućnosti izgledati Sesvete. 

Velike promjene ne mogu se učiniti preko noći, to je svakom jasno, no ako se ne krene, nikada se neće niti stići na odredište. Ante Damjanović i Radoslav Dumančić, pokretači i sadašnji vodeći ljudi Udruge s nekoliko prijatelja i poznanika još su devedesetih godina shvatili da su Sesvete, urbano gledavši, a posebno prometno, grubo rečeno, unakažene, te su u mnogim razgovorima počeli tražiti način kako preoblikovati taj prostor u suvremeno, svrsishodno i praktično okruženje koje bi iz ružne zagrebačke margine postalo i svojevrsno središte ne samo samih Sesveta ili Zagreba, nego buduće vjerojatno velike anglomeracije koja će obuhvatiti većinu gradova današnje Zagrebačke županije. 

U taj težak vizionarski poduhvat strujom poznanstva i prijateljstva svojedobno su uključili, a što je bila prekretnica u razvoju cijele ideje, dvojicu profesora s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Profesori Bojan Baletić i Mladen Jošić vrlo rado su prihvatili izazov i krenuli u istraživanje terena. 

"Čim smo krenuli po terenu, prvo u "zeleni", odnosno sjeverni dio Sesveta, pa potom i južni "plavi", uz područje rijeke Save, uvidjeli smo ogromni prostorni, a neiskorišteni potencijal koji bi s prenamjenama dao izvrsne stambene, gospodarske, poljoprivredne, društvene, sportsko-rekreativne, turističke i svake druge rezultate", rekao je prof. Baletić na predstavljanju ideje nove sesvetske vizure idejno nazvane Zelene i plave Sesvete. 

Riječ je o jednoj od trenutačno najvećih promjena u izgledu i funkcioniranju grada u Europi, pa bi stoga Zagreb trebao ući u jednu novu politiku organizacije i urbanizacije europskih gradova nazvane "Nature base solutions" u kojoj će upravo Sesvete predstavljati Zagreb uz još tri europska grada i biti predvodnik koji će pokazati svoj način novog rješavanja europske urbanizacije. 

Iako je dio građana skeptičan prema toj ideji, upućeni kažu da će ona sigurno biti izrealizirana, jer nije krenula iz ili od politike, nego upravo od izvaninstitucionalne organizacije, a koja ima mnoge prijatelje i podršku svih ili barem većine političkih opcija. 

Naravno da ideja cijelog spuštanja današnjeg sesvetskog središta na prostor negdašnjeg mastodonta Sljemena, te cjelokupnog prometnog rješenja Sesveta, koji je trenutačno najveći sesvetski problem ima i svoju cijenu, ali i rok izvedbe. Tako nitko ne može očekivati čuda u kratkom vremenu, krenut će se raditi u fazama, a cjelokupna ideja mogla bi biti ostvarena u narednih dvadesetak godina. Možda nekome to izgleda dugi rok, no riječ je o trenutačno možda najvećem projektu te vrste u Europi. 

U sjevernom dijelu zaštitna granica bila bi omeđena sesvetskom obilaznicom, danas zvanom nastavak Branimirove, sjeverno od koje bi bila isključivo zelena zona, mirnog života, rekreacije, prirode i poljoprivrede. Šuma Divjača na 80 hektara površine, 20 više od Maksimirske šume bila bi park prirode, novo urbano naselje s društvenim sadržajima bilo bi na prostoru negdašnjeg Sljemena, a čitavo to područje koje je još u urbanističkom planu industrijska zona, trebalo bi se prenamijeniti, a industrijsku, odnosno gospodarsku zonu preseliti na područje kod Ikee, sjeverno od autoputa A-3 i istočno od autoputa A-4, odnosno zagrebačke obilaznice. 

Različite su ideje spuštanja Sesveta na rijeku Savu, a tu je možda i najveći sesvetski turistički potencijal. 

Ideja koja će unijeti mnoge promjene u živote Sesvećana već je postala  projekt koji se u jednom segmentu počeo i ostvarivati. Pročelnica za gospodarstvo grada Zagreba i sama Sesvećanka, Mirka Jozić, istaknula je da se već papirnato radi na budućem sesvetskom HUB-u, kako se to stručno zove, odnosno poduzetničkom inkubatoru koji bi trebao biti smješten u društveno-upravu zgradu negdašnjeg Sljemena, a čija će zgrada za tu namjenu biti  preuređena. 

Bilo je iznijeto još mnogo detalja o kojima će i nadalje biti diskusije, no činjenica je jedna: Promjene Sesvetama nužno su potrebne, u tu je svrhu stvorena jedna, mnogi kažu, kvalitetna ideja koja je u međuvremenu postala i svojevrsni projekt koji će segmentualno, većinom novcem europskih fondova i privatnih investitora biti rješavan, a neki dijelovi toga već su se počeli rješavati. 

Novac, kako smo čuli, nije problem, najviše vremena proteći će u onom nevidljivom "papirnatom" dijelu, a svakako će dio vremena odnijeti i potrebne javne rasprave i različite studije, no već za koju godinu mogli bi se vidjeti prvi rezultati nove budućnosti Sesveta.

 A uz poduzetnički inkubator, jedan od prvih dijelova tih svojevrsnih novih Sesveta bit će sesvetska Glazbena škola čije projektiranje je već u tijeku, a bit će smještena upravo na prostoru bivšeg Sljemena, kamo će biti preseljene i mnoge druge sesvetske institucije. 

Samo trebamo biti strpljivi i poželjeti si dug i zdrav život, kako bismo mogli jednog dana uživati u blagodatima koje će donijeti projekt kojeg su davno osmislili organizatori sinoćnje tribine, udruga Zelene i plave Sesvete.