David Pejić najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik

David Pejić pobjednik je u izboru najboljeg mladog poljoprivrednika za 2023. u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Sunčane Glavak i Jutarnjeg lista, dok je Ivan Ipša osvojio drugo mjesto, a Ivan Antun Čegec treće.   

Pobjednik je dobio nagradu od 3.500 eura, drugoplasirani 2.000, a trećeplasirani 1.000 eura. 

Pejić se bavi uzgojem 60-ak poljoprivrednih kultura te proizvodi 150 certificiranih ekoloških proizvoda, rečeno je na svečanom proglašenju najboljih hrvatskih mladih poljoprivrednika. Ivan Ipša bavi se maslinarstvom, a Čegec obrađuje vinovu lozu, uzgaja voće i povrće, a isto se bavi i ekološkom proizvodnjom.

Pejić je istaknuo kako mu je poslovni moto - zdrav pojedinac preduvjet je zdravog društva. Naglasio je da svaka njegova aktivnost, svaki uzgojeni plod, svaki obrok koji posluži, doprinosi stvaranju zdravijeg pojedinca. Po njemu, zdravije je društvo održivo, ono razumije važnost ravnoteže s prirodom i koristi resurse koji čuvaju zemlju.

Smatra da ekološka poljoprivreda može biti atraktivna i perspektivna djelatnost za mlade ljude. Hrvatska, rekao je, snažno je oslonjena na turizam i ima veliku priliku integrirati svoju ekološku poljoprivredu u svoj turistički portfelj. Po tome bi, smatra Pejić, mogla postati ekološka prijestolnica Europe.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je da se broj mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj povećava iz godine u godinu. Rekla je da je broj mladih poljoprivrednika, onih do 41 godine, od 2015. godine povećan za 66 posto. Mladi poljoprivrednici danas čine 14,5 posto u odnosu na ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava. Cilj ministarstva, odnosno države je da mladi poljoprivrednici imaju udjel od 20 posto u sljedećih nekoliko godina, jer se, rekla je ministrica, bez te stope ne može jamčiti generacijska obnova. 

Mladi ljudi su, istaknula je, spremni na rizike, inovativniji su, često i obrazovaniji od starijih poljoprivrednika.

Sunčana Glavak je kazala kako u europskim okvirima mladi poljoprivrednici drže 11 posto udjela u ukupnom broju poljoprivrednika, tako da je hrvatskih 14 posto udjela ohrabruje. Po njoj, to je kontinuitet stalnog rada na razini EU, ali i samih zemalja članica. Podsjetila je da su u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti posebna sredstva izdvojena i za mlade poljoprivrednike.

Istaknula je da je bitno da mladi ljudi ostanu na selu, u ruralnim prostorima, budući da se mladi ljudi poljoprivredom bave na drugačiji, inovativniji način. Mladi poljoprivrednici, naglasila je Glavak, svjesni su izazova, prije svega izazova koje donose klimatske promjene stvarajući puno problema, pogotovo u poljoprivrednoj proizvodnji. Zaključila je da zemlje članice EU o tome moraju voditi računa, no i da je Hrvatska po tome dobar primjer.