Sesvetski silosi danas i sutra: Održan stručni sastanak o budućnosti Sljemenovih silosa

Profesor Mladen Jošić s Arhitektonskog fakulteta naveo je niz pozitivnih primjera kako su u Europi prenamijenjeni negdašnji silosi, niti jedan nigdje nije srušen.

Kako u postindustrijskoj eri koja je u Europi nastupila, prenamijeniti negdašnje industrijske komplekse, danas uglavnom prepuštene propadanju, pokušava odgovoriti projekt kojega smo u proteklih gotovo 5 godina na ovim stranicama mnogo puta spominjali - ProGIreg, a riječ je o međunarodnom projektu kojim se pokušava dokučiti model prenamijene tih prostora u suvremene urbane cjeline 21. stoljeća.  Dio tog projekta odvija se i u Zagrebu odnosno bivšem Sljemenu.

Još prije početka ProGIrega proširila se ideja o prenamjeni glavne industrijske zgrade Sljemena, takozvane kockice u objekt sesvetske glazbene škole, a upravna zgrada s restoranom rekonstruirala bi se u sesvetski HUB gdje bi nova mlada poduzeća s mladim vlasnicima sijali nove ideje. No, nakon izjave zamjenika gradonačelnika Luke Korlaeta koji je usred Sesveta izjavio kako će doista graditi se glazbena škola i HUB, a sve ostalo bit će porušeno, upalila se u Sesvetama lampica za uzbunu.

"Se bum zrušil i slive bum posekel"

Ova možda malo nesmotrena Korlaetova izjava zazvučala je u sesvetskim ušima kao poznata rečenica iz jednog davnog skeča popularnog hrvatskog komičara Željka Pervana "Se bum zrušil i slive bum posekel", ali je bilo dovoljno da se u udruzi Zelene i plave Sesvete zapitaju: Misli li on to i na silose? Naime, kao što je davno krenula ideja izgradnje glazbene škole i HUB-a u zgradama Sljemena, tako je istovremeno krenula i ideja pretvaranja silosa u koristan prostor raznih suvremenih namjena. Jedna od ideja bila je da se barem dio silosa pretvori u depo za čuvanje umjetnina iz cijele Hrvatske, svih institucija koji za tu svrhu iskažu zanimanje. Naime, poznat je organski manjak adekvatnih prostora gdje bi umjetnine, ali i drugi vrijedni predmeti mogli biti zbrinuti na adekvatan način. 

U tom smislu angažirao se i profesor Mladen Jošić s Arhitektonskog fakulteta koji je s kolegom i aktualnim dekanom te institucije prof. Bojanom Baletićem istražio mogućnosti prenamijene objekta silosa, građevine izuzetno snažne i otporne na tektonska zbivanja ovih prostora, a za čije bi rušenje trebalo vjerojatno isto toliko sredstava kao i za kasnije gradnju novoga. Stoga je, kako reče, puno pametnije investitorima uložiti u postojeće objekte.

Kao bi širi krug stručne javnosti uključujući predstavnike zagrebačke gradske uprave bio upoznat s ovim istraživanjem i prijedlozima, u velikoj dvorani udruge Zelene i plave Sesvete održan je jučer sastanak na kojem su uz predstavnike sesvetskih kulturno-obrazovnih institucija nazočili predstavnici gradske vlasti, točnije Gradskog ureda za strategijsko planiranje i Gradskog ureda za kulturu, kao i nekih drugih kulturnih institucija. 

Uz našu originalnu ideju o korištenju barem dijela silosa za depoe, nazočni su iz prezentacije profesora Jošića doznali o mogućnostima prenamijene silosa u stanove, hotele koncertne ili plesne dvorane, prostore za uredske poslove itd. 

"Nadamo se da će predstavnici grada biti u mogućnosti prezentirati te mogućnosti i spriječiti lošu ideju rušenja objekta važne vrijednosti, te mogućnostima njihove rekonstrukcije u suvremeni životni prostor", rekli su na kraju sastanka čelnici ZIPS-a Anto Dajmanović  Radoslav Dumančić.

Inače ideju i prenamijeni silosa djelomično ili u cijelosti u kulturno-umjetničke depoe snažno je podržala i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek koja je povremeni gost u Sesvetama, a bit će i u ponedjeljak na otvorenju Muzeja Prigorja, kad će joj biti prezentirano i ovo istraživanje dvojice arhitektonskih profesora.