Foto:
Grad
Zagreb svoj izlazak na povijesnu pozornicu zahvaljuje činjenici što je 1094. g.
na jednom njegovom dijelu – Kaptolu, bila utemeljena biskupija - diocesis zagrabiensis.
Kako je Zagreb
osvanuo kao sijelo biskupije, tako moramo biskupsku katedralnu crkvu smatrati
onim spomenikom, koji će pratiti sav razvitak Zagreba, od osnutka biskupije do
dana današnjega. Stolna je crkva
zagrebačka propatila sve jade, koji su našu domovinu Hrvatsku snašli: Tatari su
je opustošili, tuđinski plaćenici rušili, Turci su je ugrožavali, požari i
potresi su je uništavali, ali je nikako nisu uništiti mogli.
Kaptol je povijest pisana u
kamenu, ali Kaptol je i sadašnjost i – nadvremenost, stoljeća su tu radila na
našem Kaptolu, stvarala se djela, kakva današnje vrijeme više ni ne može
uraditi. Spomenici prošlosti, bili oni svjetovni ili crkveni, bili oni u javnoj
upotrebi ili u privatnom vlasništvu, ostaju svetinja narodna, pa ako se koji
tren i svijet sadašnjosti obrne protiv njih, to ne umanjuje njihovu vrijednost,
jer oni stoje nad vremenom i izvan sadašnjeg vremena. Oni pripadaju svim
sljedećim generacijama, koje će iza nas doći, oni su dokumenti prošlosti, koji
imaju osvijetliti budućnost, koji imaju biti luč u tami sadašnjeg meteža… (Povjesničar Gjuro
Szabo, u knjizi Stari Zagreb, 1990. NZMH.
Zagreb. str. 18.)
Učenici
4. razreda, likovna grupa, profesorice Sonja Batinić, Marta Vunak i
knjižničarka Ruža Jozić, posjetili su zagrebačku katedralu i Riznicu katedrale krajem rujna ove
godine, što je urodilo plodom: potaknulo je u nama želju za istraživanjem i
proučavanjem literature o povezanosti zagrebačke Prvostolnice i sesvetskog
kraja, osobito Kašine i Vugrovca, koji su u prošlosti bili nadaleko poznati po
svojim rukotvorinama. Bila je to poznata veziljska ili štikarska škola umjetničkog
crkvenog obrta u Vugrovcu, koju je na svom dvoru u Vugrovcu osnovao biskup
Petar Petretić oko 1650. god, u kojoj su izrađena najljepša misna ruha kojima
se zagrebačka katedrala ponosila stoljećima, kao i mnoge crkve diljem Hrvatske. Najpoznatije djelo te
škole je svileni vez za pokrov pod nazivom Božji
grob, s oslikanim prizorima iz Starog i Novog zavjeta, iz 1659. godine, a
danas se čuva u Riznici zagrebačke katedrale.
Rezultat
našega rada od rujna do prosinca ove godine bogata je izložba u školskoj
knjižnici, na kojoj smo predstavili povijest zagrebačke katedrale kroz stoljeća,
njezine znamenite biskupe i nadbiskupe i ostale zanimljivosti vezane uz
katedralu, na dvadesetak plakata, kao i likovne radove naših učenika koji su
oslikali motive s pročelja katedrale. Otvaranju naše izložbe, uz ravnatelja
Škole, profesore i učenike likovne grupe, nazočio je i katedralni svećenik
Anđelko Katanec, koji nas je u rujnu ugostio u katedrali, sa sestrom Linom
Plukavec, kustosicom katedralne Riznice,
a ona će nas posjetiti u lipnju 2018., kada ćemo postaviti još bogatiju izložbu,
s više učeničkih radova, uz Dan grada
Zagreba.
Ruža Jozić, knjižničarka Gimnazije Sesvete