O izložbi Iz Galerijskog odjela Gradskoga muzeja Bjelovar u Muzeju Prigorja iz kuta studentice povijesti umjetnosti

Kratki osvrt na izložbu Iz Galerijskog odjela Gradskoga muzeja Bjelovar postavljenu u Muzeju Prigorja napisala je studentica Ana Plenča.

U sesvetskom Muzeju Prigorja 3. kolovoza je otvorena izložba Iz Galerijskog odjela Gradskoga muzeja Bjelovar, koja svojim posjetiteljima pruža uvid u šaroliko stvaralaštvo nekolicine hrvatskih umjetnika od 1900. do danas. Iz bjelovarskoga Muzeja, koji je zahvaljujući naporima stručnog tima u posljednjih sto godina prikupio zavidnu kolekciju djela moderne i suvremene hrvatske umjetnosti, u Muzej Prigorja, smješten u zgradi kaptolske kurije iz 18. stoljeća, stigla su djela Naste Rojc, Vojina Bakića, Omera Mujadžića, Zlatka Šulentića, Vaslija Jordana, Ive Friščića, Antuna Šojata, Ferdinanda Kulmera, Josipa Zemana, Nikole Koydla, Franje Korena, Mladena Veže, Krešimira Nikšića, Josipa Vanište i Nives Kavurić Kurtović.

Unutar dvije prostorije posjetitelji mogu razgledati 22 rada hrvatske moderne, koja pokazuju različite tendencije, stilove i motive prošloga stoljeća. U prvom se dijelu izložbenoga prostora posebno ističu tri djela Naste Rojc, nastala 1920-ih godina – Lov, Autoportret i Pas Berendi –koja svojim zagasitim bojama i nježnim potezima privlače posjetiteljev pogled, navodeći ga da se dublje zagleda u svijet kroz oči ove buntovne hrvatske umjetnice, a koja vješto komplimentira ulje na platnu Bosanka Omera Mujadžića iz 1930. godine, postavljeno neposredno pokraj. Unutar prvoga prostora izložene su skulpture proslavljenoga hrvatskoga kipara Vojina Bakića nastala 1950-ih, drveno Poprsje te mramorni Oblik, koji kontrastira svojim bjelinom, a obje skulpture srednjih dimenzija karakteriziraju oble linije i glatka površina. Drugom izložbenom prostorijom dominiraju dvije veće slike iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća: Valovita kaligrafija Ferdinanda Kulmera u kombiniranoj tehnici, za koje će mnogi reći da je, zahvaljujući svojim akromatskim bojama, dimenzijama i snažnim potezima, možda i najimpresivnije od izloženih djela, te ulje na platnu Crni nacrti Ive Frišića, koju karakteriziraju jačina tople narančaste boje pozadine, kojoj autor suprotstavlja zanimljiv apstraktan prikaz u crnoj i bijeloj boji.

Ova stručno postavljena izložba, iako brojem djela manja, nudi ponešto za svakoga posjetitelja te svojim raznovrsnim prikazom donosi vrijedna djela koja zagrebačka javnost rjeđe ima prigodu pogledati. Izložbu u prostorijama Muzeja Prigorja možete razgledati do 3. rujna 2022.

O autorici priloga:

Ana Plenča, univ. bacc. philol. turc. et hist. art., studentica je diplomskoga studija turkologije i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.