Norveška delegacija posjetila vugrovečku školu gdje je održan STEM dan

Tročlana norveška delegacija iz resora obrazovanja posjetila je tijekom proteklih par dana nekoliko škola u Zagrebu, između ostalog školu u Vugrovcu.

Škola u Vugrovcu bila je norveškoj delegaciji pravo otkriće, jer je trenutno, zacijelo jedna od najsuvremenijih škola u Hrvatskoj. Naravno, potres je učinio svoje, a Grad Zagreb rekonstruirao i dogradio, pa je tako OŠ Vugrovec - Kašina čiji je vugrovečka škola dio dobila potpuno novu, najsuvremeniju školsku zgradu, kakvih, prema onome što smo čuli, nema baš previše niti u Norveškoj. 

Povod dolaska predstavnika ove skandinavske kraljevine su planirane projektne aktivnosti u okviru prvog STEM tjedna kojeg zajedničkim snagama organiziraju Osnovna škola Vugrovec Kašina, Osnovna škola Lučko i Osnovna škola Nikole Tesle koje su uz Razvojnu agenciju Zagreb i Åpenhet partneri na projektu Budi STEMfluencer. Svaka škola planirala je aktivnosti sa učenicima i učiteljima kako bi predstavila dosadašnje rezultate projekta te uključila što veći broj učenika u zabavne STEM aktivnosti. Drugi STEM tjedan se očekuje početkom 2024. godine pred sami kraj projekta.   Treba svakako naglasiti da su i predstavnici naše škole nedavno boravili na sjeveru Europe upoznajući se s razlikama i učeći iz dobrih primjera.  

Ukupna vrijednost bespovratnih sredstava projekta čiju je projektnu prijavu pripremila Razvojna agencija Zagreb pod pozivom „Jačanje STEM vještina u osnovnim školama i razvoj Regionalnih znanstvenih centara za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području“, objavljenim pod Programom Lokalnog razvoja i smanjenja siromaštva, iznosi 734.405,40 EUR. Iznos bespovratnih sredstava od 624.244.59 EUR (85%) financira se kroz Mehanizam Europskog gospodarskog prostora dok će iznos od 110.160,81 EUR (15%) financirat Republika Hrvatska.

Norvežane je prilikom posjeta vugrovečkoj školi zaimalo što mi to na području STEM-a radimo s našim osnovnoškolcima, jer, STEM je u Norveškom obrazovnom sustavu itekako zastupljen, ali ozbiljnije tek u srednjoj školi. Njihova osnovna ima puno ležerniji pristup, pa stoga i njihove pozitivne reakcije na viđeno u Vugrovcu gdje djeca već od prvog razreda sudjeluju u STEM području prilagođenom njihovom uzrastu. Za početak je to sađenje biljaka gdje stječu prva saznanja iz biologije, ali i kemije, naravno na toj razini. 

Uvaženim gostima učenici (među kojima i tri gostujuća iz OŠ Iver) su pokazali svoje dosege iz informatike, matematike, fizike, biologije, kemije, pa i iz nekih drugih predmeta u korelaciji sa STEM-om.  Goste se osobito dojmio pristup osobne izrade određenih predmeta i ručnog rada. 

Škola je u ovoj suradnji dobila i veći 3D printer koji je izaslanstvu pokazan u funkciji 3D printanja što ih je osobito obradovalo kad su vidjeli da je stroj koji su oni donirali u funkciji obrazovnog sustava.

Iako je posjet bio planiran u trajanju od dva sata, članovi izaslanstva praćeni  predstavnicom Razvojne agencije Grada Zagreba Natalijom Pejčinović, ostali su gotovo dvostruko duže što samo po sebi govori koliko im je u našoj školi, u našem kraju bilo jako zanimljivo. Potkrijepit ćemo to podatkom da su osim po školi fotografirali i to obilato okoliš škole, te vugrovečki krajolik. 

I još jedan podatak o oduševljenosti gostiju. Jedan njihov član koji je i sam suradnik u nekim STEM projektima, gledajući doseg naših učenika četvrtih i petih razreda u robotici temeljem programiranja robotskih autića,  donirao kao osobnu donaciju vugrovečkim  učiteljicama informatičarkama mali dron. Naravno, sreći nije bilo kraja, domaćini jako zahvalni, a gost sretan, jer je uvidio da njegova donacija odlazi u prave ruke. 

Bravo za OŠ Vugrovec - Kašina, ravnatelja Vladimira Vugera i učitelje iz sve četiri škole ove institucije koji su na neki način sudjelovali u ovom projektu i jučerašnjem danu.

Za kraj promišljanje nekoliko ljudi koji nisu izravno uključeni u obrazovni sustav, uključujući i autora ovog članka.  Kao prvo, nas četvoro laika u našem obrazovnom sustavu nismo, gledajući sa strane kao roditelji, dokučiti što ne valja u našem obrazovnom sustavu, osim materijalnih nedostataka. Treba li nam doista doći netko izvana, kao u ovom slučaju predstavnici prebogate države i izraziti divljenje onome što naši učitelji rade s učenicima u školama. Možda će se u budućnosti ipak pokazati da neke tradicionalne vještine koje su možda i premalo, ali ipak zastupljene kod nas treba njegovati, ne bježeći pri tom od napretka, jer on je neizbježan i nitko ga ne može zaustaviti.  Ono što bi, nakon razgovora s gostima, svakako preporučili uvesti iz norveškog obrazovnog sustava, jest način nagrađivanja i stimulacije učitelja za njihova i postignuća njihovih učenika, a čega kod nas, na žalost, nema.